“Održivi razvoj – gdje smo sad?” Dobrih praksi ima, prepreka još više

Ipak, utvrđeno je i da „postoje pomaci“ uz poneki „na dobrom smo putu“, kao i činjenica da postoji sve veći broj primjera dobre prakse održivog življenja, pa i onih domaćih, koji djeluju poticajno i na sve brojnije riječke inicijative usmjerene na održivi razvoj.

Kao što je u najavi konferencije istaknuo Zoran Skala, dugogodišnji aktivist u području održivog razvoja, razgovor o ovoj temi nikada nije bio potrebniji, a, čini se, djelovanje nikad nije bilo hitnije. Uz Skalu, na konferenciji su izlaganja održali i Srđan Škunca (Odjel za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke), Adam Butigan (Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije), Lidija Pavić-Rogošić (Odraz – Održivi razvoj zajednice), Dražen Šimleša (Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG) i Vedran
Horvat (Institut za političku ekologiju).

Daljnje otvaranje i snaženje komunikacije i suradnje između organizacija civilnog društva i tijela javne vlasti, snažnije utjecanje na oblikovanje i provedbu smislenih, relevantnih i provedivih javnih politika na svim razinama, jačanje osobne odgovornosti pojedinaca, ali, još važnije, jačanje odgovornosti onih (organizacija, tijela, institucija, industrija) čije (ne)djelovanje ima još snažniji utjecaj na okoliš i društvo, povećanje razine informiranosti i znanja, a onda i participacije građana, posebno mladih, u procesima donošenja odluka, stvaranje, njegovanje i širenje novih, poticajnih praksi održivog življenja u lokalnim zajednicama, pružanje podrške lokalnim inicijativama za održivo življenje i jačanje njihove suradnje i umrežavanja, samo su neki od odgovora ponuđenih na ovoj konferenciji koji odgovaraju na sljedeće logično pitanje, a to je „kako stići“ do održivog razvoja zajednica.

Podsjetimo, projekt „Nova pravila igre“ provode Udruge za razvoj civilnog društva SMART, Udruga Delta, Centar za kulturu dijaloga, Društvo „Naša djeca“ grada Gospića, Gradska knjižnica Rijeka, Srednja škola Ambroza Haračića, Osnovna škola Nikola Tesla i Grad Rijeka.
Projekt se provodi u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, a sufinancira ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.