Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da je Gašparovićeva smrt nenadoknadiv gubitak za riječku kulturu i znanost. “Gašparović je dao izniman doprinos djelovanju riječkoga HNK kao dramaturg, ravnatelj Ansambla drame te kao intendant”, dodao je.
Iako rođenjem Zagrepčanin, prof. Gašparović je postao velik i zaslužan Riječanin. Kultna predstava riječkog HNK-a “Vježbanje života”, po romanu Nedjeljka Fabrija i u dramatizaciji Darka Gašparovića znatno je pridonijela jačanju vrijednosti i poticanju riječkog indentiteta, rekao je Obersnel, I u istraživanju stvaralaštva Janka Polića Kamova Gašparović je nastavio djelovati u tom smjeru, dodao je.
Gašparovićeva vrijednost na kulturnom i znanstvenom polju prepoznata je te je dobio brojne nagrade i priznanja, među kojima godišnju nagradu Grada Rijeke 2006. i Nagradu grada za životno djelo 2015. godine.
Predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić naglasio je da je Gašparović bio vrhunski intelektualac i da je njegova zasluga jedno od najznačajnih razdoblja djelovanja riječkoga HNK, dok je obnašao odgovorne funkcije u toj nacionalnoj kulturnoj ustanovi. Odlaskom prof. Gašparovića riječki HNK je izgubio možda i svog najvećeg zaljubljenika i poklonika, rekao je Fabijanić.
Ines Srdoč Konestra, dekanica riječkoga Filozofskog fakulteta na kojem je Gašparović djelovao, ocijenila je da je riječ o iznimnom eruditu, koji je znao biti kritičan, a po potrebi i polemičan. Podsjetila je da je tijekom svoje znanstvene karijere objavio 10 knjiga, 60-tak znanstvenih radova i 100-tinjak kazališnih kritika.
O Gašparovićevu djelovanju govorili su i akademik Petar Strčić u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Adriana Car Mihec u ime Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, predsjednik riječkog ogranka Matice Hrvatske Goran Crnković, Silvija Benkovć u ime Društva hrvatskih književnika te intendant HNK Ivana pl Zajca Marin Blažević.
Darko Gašparović rođen je 1944. u Zagrebu, na Filozofskome fakultetu diplomirao je komparatistiku i romanistiku te magistrirao i doktorirao tezama o Krleži i Kamovu. Od 1974. živio je u Rijeci.
Bio je glavni urednik kazališnoga časopisa “Prolog”, dramaturg u riječkom HNK-u Ivana pl. Zajca, potom umjetnički ravnatelj Hrvatske drame i intendant. Od 1981. do 2010., do mirovine, bio je, s manjim prekidima, nastavnik teorije književnosti, stilistike, scenske umjetnosti i teatrologije na riječkom Filozofskome fakultetu.
Objavio je petstotinjak kazališnih kritika, ogleda, feljtona, polemika i kolumni u mnogim hrvatskim i nekim stranim časopisima i listovima. Sudjelovao je na mnogim teatrološkim i filološkim znanstvenim skupovima, publicirao je pedesetak znanstvenih radova u časopisima i zbornicima. Surađivao je s nekim od najpoznatijih kazališnih redatelja iz Hrvatske i inozemstva.
Podijeli na društvenim mrežama