Osim što se radi o specifično riječkim suvenirima, u smislu
prilagodbe poznatih igraćih karata riječkom identitetu, ovaj suvenir posebno je
zanimljiv s poduzetničkog aspekta. Naime, Nikola Lazić je u projekt uložio
sredstva osvojena na kvizu ‘Potjera’, dok je Iva Petris, inače stipendistica
Grada Rijeke, u financiranju obrta koristila poticajna sredstvima za
samozapošljavanje HZZ-a.
Autor projekta željeli su osmisliti jednostavan i cijenom pristupačan
suvenir, koji odgovara profilu prosječnih turista koji prolaze Rijekom, dakle
mlađoj populaciji, tzv. back packerima, koji u Rijeci ostaju jedan do dva dana,
ali i da to ujedno bude zanimljiv i praktičan suvenir koji bi predstavio
riječku povijest posjetiteljima. Igraće karte, koje su dobile oznaku Riječki
izvor – autentični riječki suvenir, već se mogu kupiti u Turističkom
informativnom centru grada Rijeke na Korzu po cijeni od 70 kuna.
Kako bi se iznimno zanimljiva, a ponekad i nedovoljno poznata
riječka povijest, na što pristupačniji način približila turistima, pripremljena
je i mrežna stranica o riječkim kartama. http://gradskekarte.com/
Kako je kazala Iva Petris, na kartama se nalazi QR kod kojeg turisti po samom
izlasku iz TIC-a, mogu očitati svojim smartphonom, u zoni besplatnog bežičnog
interneta na Korzu, te na taj način saznati nešto više o kartama i riječkoj
povijesti koja se krije iza svake pojedine karte.
Svaka boja karata, modificirana u skladu s riječkim
identitetom (dinari – banknote, špade – pero, baštoni – torpedo, a kope – srce)
ima svoju priču.
Banknota simbolizira uspon Rijeke u ranom 19. stoljeću kao
trgovačkog i industrijskog središta. Kralj banknota je Franjo I, car Austrije
(prikazan ovdje kao kralj Ilirije), za čije je vladavine Carstvo doživjelo
bankrot; posjetio je Rijeku 1816. Barun banknota je grof Laval Nugent,
podrijetlom Irac, vojskovođa, mecena, sakupljač umjetnina i obnovitelj Trsatske
gradine. Njegov prijatelj bio je Andrija Ljudevit Adamić, prikazan ovdje kao
majstor banknota, industrijalac i pokretač gospodarskog i društvenog života
tadašnje Rijeke.
Torpedo simbolizira Rijeku kao središte tehničkog
napretka Torpedo, pomorsko oružje
izumljeno u Rijeci, simbolizira Rijeku kao središte tehničkog napretka i njenu
daljnju industrijalizaciju tijekom 19. stoljeća. Kralj torpeda je Franjo Josip,
prikazan kao car Austrije, tijekom čije vladavine je Austro-Ugarska, dijelom
zahvaljujući i razvitku torpeda, postala vojnopomorska sila. Barun Torpeda je
Robert Whitehead, direktor i vlasnik riječke tvornice torpeda, engleski
inženjer koji je usavršio izum pomorskog oficira Ivana Luppisa, našeg majstora
torpeda.
Srce priča priču o hrabrim ženama kroz riječku povijest.
Kraljica srca, kraljica Marija Terezija hrabro je obranila obiteljsku baštinu,
a Rijeku zadužila poticanjem trgovine i manufakture. Barunica srca, barunica
Josephina Mollinary Vraniczany bila je hrabrija od svih prisutnih muškaraca i
dala si je u jednoj od prvih svjetskih prezentacija rendgenskog uređaja,
snimiti kosti šake. Majstorica srca, Karolina Belinić, zvana i Karolina
Riječka, spasila je Rijeku 1813. od bombardiranja s britanskih ratnih brodova.
Pero kronološki zaključuje priču o riječkoj povijesti. Kralj
pera, Franjo Josip, ovaj put prikazan kao madžarski kralj, potpisao je za
daljnju riječku povijest sudbonosnu „riječku krpicu“. Ivan pl. Zajc, prikazan
kao barun pera, bio je plodan skladatelj i dirigent. Majstor pera na našoj
karti uistinu je bio majstor pisane riječi, avangardni pisac Janko Polić Kamov,
čija djela posljednjih desetljeća dolaze na svjetski glas. Nakon smrti dvojice
posljednjih, 1914. i 1910. za Rijeku počinje razdoblje ratova i političkih
turbulencija…
Podijeli na društvenim mrežama