Mesopusni
običaji njeguju se u Hrvatskom primorju stotinama godina i kroz to su se
vrijeme razvili posebni običaji u pojedinim naseljima te
se, uz tradicionalne, u novije vrijeme njeguju i nove karnevalske zabave
i povorke.
Vladavina maškara u dijelu primorskih naselja najavljena je tako već
na sam blagdan Sveta tri kralja, okupljanjima, podizanjem i zvonjavom
zvona i vješanjem Pusta, lutke koja svake godine dobiva novo ime i
okrivljena je za sve loše u protekloj godini.
Riječki karneval počet će, pak, na Antonju 17. siječnja i trajati do
Pepelnice, 1. ožujka. Nova kraljica Riječkog karnevala bit će odabrana
20. siječnja, a maškare će preuzeti ključeve grada. Uz mnoga zabavna,
kulturna i humanitarna događanja, najavljeni su i Carnival Snowboard
Session, maškarana auto-rally povorka Pariz – Bakar te dječja
karnevalska povorka koja će Korzom proći 18. veljače. Veliko finale na
Međunarodnoj karnevalskoj povorci, na kojoj se očekuju tisuće maškara iz
Hrvatske i inozemstva, bit će 26. veljače.
Karnevala u Primorju nema bez “pusnih tanci“, maskiranih plesnih
zabava, koje će u dijelu naselja početi sljedećeg vikenda, a u
drugima nakon zvuka antonjskog roga.
Uoči Mesopusta izrađuju se maske, a kad poklade počnu, njeguje se
običaj obilaska kuća i prikupljanja darova tijekom kojih maškare pjesmom
i plesom zabavljaju domaćine, a oni ih časte vinom, fritulama, suhim
smokvama i rakijom.
Autohtone primorske maske i maškare su halubajski, žejanski, mučićki,
rukavački, zametski i brgudski zvončari i grobnički dondolaši. Iako svi
imaju tradicijsku i kulturnu vrijednost, najpoznatiji široj javnosti su
halubajski zvončari. Oko pasa su im ovješena zvona, a na glavi
životinjske maske, kojima tjeraju zle sile, najvešćuju proljeće i slave
rađanje života.
Vladavina maškara u Hrvatskom primorju završit će osudom Pusta za
sve loše u protekloj godini i njegovim paljenjem na pusni utorak ili
sljedećeg dana na Pepelnicu odnosno Čistu srijedu, kada se skidaju maske
i počinje korizma.
Podijeli na društvenim mrežama