Ovogodišnja tema dana glasi “Različiti konteksti, zajedničke težnje”, a naglašava da mladi diljem svijeta, unatoč različitim okolnostima u kojima odrastaju, dijele slične želje za kvalitetnijim obrazovanjem, boljim mogućnostima zapošljavanja i većom uključenošću u društvo.
Sve manje mladih u ukupnom stanovništvu
Podaci DZS-a pokazuju da udio mladih u ukupnom stanovništvu Hrvatske opada. Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. godine, osobe u dobi od 15 do 29 godina činile su 15,8 % stanovništva, a dva desetljeća ranije taj je udio iznosio 20,3 %.
Riječ je o trendu koji prati i demografska kretanja u ostatku Europske unije, gdje se stanovništvo postupno starenjem sve više pomiče prema starijim dobnim skupinama.
Zaposlenost mladih u porastu
Ulazak na tržište rada jedan je od ključnih koraka prema samostalnom životu, a statistika pokazuje pozitivan pomak u posljednjem desetljeću. Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 29 godina u Hrvatskoj je porasla s 35,5 % u 2015. na 43,6 % u 2025. godini. Na razini Europske unije rast je bio nešto blaži – s 44,7 na 49,1 % u istom razdoblju.
Usporedno s time, pala je i nezaposlenost mladih. Hrvatska bilježi znatno izraženiji pad sa 29,8 % u 2015. na 12,7 posto u 2025., dok se stopa nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji smanjila s 17,6 na 11,7 %.
Hrvatska mladež najkasnije napušta roditeljski dom
Iako sve više mladih radi, to se ne odražava jednako brzo na njihovo osamostaljivanje. Prema podacima za 2025. godinu, mladi u Hrvatskoj u prosjeku najkasnije u Europskoj uniji odlaze iz roditeljskog doma – tek s 31,5 godina. Slična je situacija u Grčkoj i Slovačkoj (30,9 godina) te u Španjolskoj i Italiji (30,2 godine), zemljama koje, kao i Hrvatska, spadaju u mediteransko i južnoeuropsko kulturno okruženje.
Taj se podatak odražava i u strukturi kućanstava: čak 89,1 % osoba u dobi od 16 do 29 godina u Hrvatskoj i dalje živi s roditeljima, što je najviši udio u Europskoj uniji.
Sve veći udio mladih među iseljenima
Statistika iseljavanja pokazuje da mladi čine sve značajniji dio osoba koje napuštaju Hrvatsku. Od ukupno 37.485 osoba koje su se u 2025. godini odselile iz zemlje, njih 11.232, odnosno 30 %, bilo je u dobi od 15 do 29 godina.
Deset godina ranije udio mladih u ukupnom broju odseljenih iznosio je 27,4 %, što znači da njihov udio u iseljeničkim tokovima raste.
Obrazovanje kao oslonac za budućnost
Podaci za 2025. godinu pokazuju da je obrazovna struktura mladih u Hrvatskoj povoljnija u odnosu na europski prosjek kad je riječ o najnižim razinama obrazovanja. Samo 2,7 % osoba u dobi od 20 do 29 godina u Hrvatskoj ima završeno isključivo osnovnoškolsko obrazovanje, dok taj udio na razini Europske unije iznosi 13,6 %.
Hrvatska prednjači i po udjelu mladih sa završenom srednjom školom kao najvišom razinom obrazovanja – 70 %, naspram 54,1 posto u Europskoj uniji.
S druge strane, kad je riječ o visokom obrazovanju, Hrvatska zaostaje za europskim prosjekom: 27,3 % mladih u Hrvatskoj ima visoku stručnu spremu, u odnosu na 32,3 % u Europskoj uniji.
Brojevi koji govore o generaciji
Od zapošljavanja i osamostaljivanja do iseljavanja i obrazovanja, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju koliko su životi mladih danas raznoliki te obilježeni i novim mogućnostima i izazovima na putu prema samostalnosti. Statistika o mladima, kako ističu iz DZS-a, nije samo skup brojki, već prilika da se bolje razumije generacija koja će svojim znanjem i odlukama oblikovati nadolazeće godine. Ulaganje u mlade tako ostaje ulaganje ne samo u njihovu budućnost, nego i u razvoj cijelog društva.
Međunarodni dan mladih uspostavljen je rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 1999. godine, a prvi je put obilježen 2000. godine.
Izvor: Državni zavod za statistiku
Podijeli na društvenim mrežama