Tihomir Kralj tajnik
Ministarstva pravosuđa, na otvaranju je istaknuo kako je taj projekt jedan od
temelja formiranja budućeg središnjeg državnog tijela za osmišljavanje borbe
protiv korupcije, kao i stvaranja baze podataka, odnosno povezivanja svih
sudionika u provedbi Akcijskog plana za suzbijanje korupcije. Predstavio je i
upravo tiskanu brošuru „Korupcija – uzroci, posljedice i prevencija“, čija je
elektronska verzija objavljena na web stranici www.antikorupcija.hr
Željko Jovanović, saborski zastupnik SDP-a i predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje
provedbe strategije borbe protiv korupcije, smatra kako konačni cilj borbe protiv
korupcije mora biti društvo bez korupcije. Upravo je sprječavanje korupcije na
lokalnoj razini, po njemu, posebno važno, budući da se u ispitivanjima javnog
mnijenja pokazalo da je percepcija korupcije na lokalnoj razini u znatnom
porastu u posljednje tri godine. „Korupcija godišnje u Hrvatskoj proguta između
šest i dvanaest milijardi kuna. Svaki put kad se u nekoj općini zaposli netko
tko nije najbolji kandidat za radno mjesto, ali poznaje nekog ‘barbu’, Luku ili
nekog drugog, svaki put kad posao dobije tvrtka koja nije najbolji ponuđač ili
kada se isplate poticaji poljoprivredniku koji ništa nije posadio, nestaje
novac za mirovine, za plaće, za otvaranje radnih mjesta. Korupciju poput
karcinoma valja odstraniti i sprječavati i tek kada dođemo do te razine da
prevencija bude osnovno sredstvo borbe protiv nje, moći ćemo biti zadovoljni“,
rekao je Jovanović. Uvodno obraćanje zaključio je riječima kako su u prevenciji
korupcije na lokalnoj razini presudni transparentnost rada lokalne uprave,
otvorena vlast, koja uključuje građane u postupke odlučivanja, te integritet
uprave, neophodan za uspostavu međusobnog povjerenja između građani i lokalne
samouprave.
Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranski, smatra kako je društvo bez korupcije ideal kojemu treba težiti, ali kako je hrvatska stvarnost posve je drugačija. Po njemu, temeljni je problem što je u Hrvatskoj tranzicija shvaćena kao prilika za pljačku, grabež i posvemašnju neodgovornost. Ističe dva velika hrvatska apsurda na tom području.
Prvi je u tome što imamo
sve norme, zakone i dokumente za borbu protiv korupcije, ali i posvemašnju
premreženost korupcijom. Drugi je apsurd što je iz redova vladajuće stranke
izišlo najviše slučajeva krupne korupcije, a istodobno se prikazuju
najzaslužnijima za borbu protiv takvih pojava. Komadina smatra kako borbu protiv korupcije vode
nadležni organi – policija i pravosuđe – a ne Vlada. Kada iz Vlade sve zasluge
u borbi protiv korupcije pripisuje sebi, znači li to da nam žele poručiti
kako imaju izravnu kontrolu nad
policijom i pravosuđem, upitao se Komadina.
Prema njegovu mišljenju,
korupcija na lokalnoj razini nije ni približno velika kao u središnjoj državnoj
vlasti, već i zbog toga što su proračunski prihodi na lokalnoj razini
neusporedivo manji nego na državnoj: „Izloženost korupciji najveća je tamo gdje
je najviše novca, a kada znamo da središnja država upravlja s 90 posto javnih
sredstava, onda je jasno da je i pojavnost korupcije na državnoj razini
najčešća.“ Komadina je izlaganje završio tvrdnjom kako se Primorsko-goranska
županija može pohvaliti velikim brojem jedinica lokalne samouprave koje su među
vodećima po transparentnosti prema istraživanjima GONG-a.
Na početku radnog dijela Okruglog stola
Davor Dubravica, načelnik Sektora za suzbijanje korupcije u Ministarstvu
pravosuđa, održao je izlaganje na temu „Prevencija korupcije i sprječavanje
sukoba interesa“, u kojem je iznio teoretski i pravni okvir antikorupcijske
strategije u modernim društvima, s naglaskom na Hrvatsku te njenu primjenjivost
u lokalnoj samoupravi.
Tomislav Mičetić, načelnik Samostalne
službe za unutarnju reviziju iz Ministarstva financija, održao je prezentaciju
pod naslovom „Odgovornost i transparentnost u izvršenju proračuna“. Smatra da
je jedno od temeljnih prava poreznih obveznika da znaju ili da dobiju mišljenje
troši li javna uprava njihov novac s dužnom pažnjom. Borba protiv korupcije
svodi se na smanjenje monopola i diskrecijskog prava nositelja vlasti, s jedne
strane, i povećanja njihove odgovornosti i transparentnosti rada, s druge
strane. Odgovornost u prevenciji korupcije uspostavlja se rješavanjem
primjedbi, nalaza i preporuka Državne revizije, stručnom izobrazbom vijećnika i
službenika, uspostavom i podrškom jedinicama unutarnje revizije te provedbom
zakona i uputa u praksi. Transparentnost se u praksi provodi imenovanjem
službenika za informacije, izradom i objavom kataloga informacija,
pravovremenim odgovaranjem na upite, pripremom i objavom informacija te stalnim
ažuriranjem Internet stranica. Mičetić je istaknuo kako je odgovornost i
transparentnost jedan od glavnih uvjeta za korištenje sredstava iz EU fondova,
osobito za ona koja se troše putem javne nabave. Nasreću, većina preduvjeta za
upravljanje EU fondovima ostvaruje se putem provedbe proračunskih načela i
zakonskih propisa RH, usklađenih s EU.
Sandra Pernar, izvršna direktorica
GONG-a, govorila je o transparentnosti rada lokalne samouprave kroz
predstavljanje rezultata istraživanja Lotus. Samo 19 posto od ukupnog broja
jedinica lokalne samouprave (JLS) može se pohvaliti transparentnim radom. Iako
čak 75 posto JLS-ova ima službene internetske stranice, one ne pružaju dostatan
uvid u rad i odluke lokalnih vlasti niti u mehanizme informiranja.
Zabrinjavajući je podatak kako gotovo 50 posto JLS-a ni na koji način ne
informira građane o radu vijeća niti o odlukama izvršne vlasti. Pravo na
pristup informacijama, inače zakonski regulirano, građanima ne omogućava 21
posto JLS-ova. Čak 31 posto JLS-ova nema nikakvu suradnju s organizacijama
civilnog društva. Pernar smatra kako je, radi prevladavanja tako lošeg stanja,
potrebno organizirano poticati prijenos dobrih praksi u transparentnom i otvorenom
upravljanju među gradovima i općinama u istim regijama ili sličnih
socio-ekonomskih profila. Osim toga, Ministarstvo uprave treba osmisliti
poticaje i sankcije za provedbu Zakona o pravu pristupa na informacije na
lokalnoj razini.
Na početku rasprave prof. Goran Petrc,
načelnik općine Viškovo, koja je u istraživanju GONG-a ocijenjena
najtransparentnijom općinom u Hrvatskoj, detaljno je pojasnio iskustva vlastite
općine u primjernom informiranju građana, ustvrdivši kako javnost rada uvijek
može i mora biti još bolja.Tijekom rasprave zapaženo izlaganje imao je Vjeran
Piršić, čelnik udruge Eko-Kvarner, koji je istaknuo kako je donedavna korupcija
u lokalnoj samoupravi predstavljala epidemiju, a da je u posljednje vrijeme
riječ o pravoj pandemiji. Optužio je čelnike u lokalnim jedinicama kako položaj
gotovo isključivo koriste radi kupovine glasova za sljedeći mandat. Te je
navode potkrijepio velikim brojem konkretnih primjera.
Primjerice, u jednoj jedinici lokalne
samouprave jedan vijećnik u posljednji je tren odustao glasovati protiv
korumpiranog načelnika, a njegov brat je u roku od mjesec dana dobio koncesiju
za najatraktivniju plažu u općini, na kojoj samo od iznajmljivanja ležaljki
zarađuje 60.000 kuna na mjesec. Glas vijećnika u drugoj općini kupljen je
mjesečnim paušalom za održavanje javne rasvjete koji se isplaćuje njegovoj
tvrtki u iznosu od 350.000 kuna godišnje. U trećoj općini načelnik isplaćuje
godišnji paušal od 50.000 kuna udrugama koje otvoreno podržavaju njegov rad, a
ostalim udrugama uplaćuje samo 5.000 kuna. Jedan načelnik isplatio je jednoj
udruzi, koja je vodila njegovu izbornu kampanju, 80.000 kuna iako čak nije ni
bila registrirana.
Velikim leglom korupcije smatra i lučke
uprave, iz kojih se manipulacijama milijuni kuna isplaćuju izvan kontrole,
najčešće po subjektivnim kriterijima. Nadalje, postoje brojne male općine, u
kojima se vlast osvaja s oko 300 glasova, u kojima godinama ne dolazi do
promjena jer u njima uopće nema političke konkurencije, pa vlast jedino služi
bezočnom servisiranju obiteljskih i rodbinskih interesa. U urbanizaciji obale
vrte se golemi novci za korumpiranje nadležnih dužnosnika. Rizici od korupcije
na tom su području vrlo veliki imamo li u vidu da je u proteklih 2500 godina
urbanizirano 700 od ukupno 6000 kilometara obale, dok je demokratska Hrvatska
po novodonesenim prostornim planovima u naredno desetljeće ili dva odobrila
betonizaciju novih 650 kilometara obale!
Primjerice, otok Šipan dosad je imao
samo 130 kreveta, a po novom prostornom planu predviđena je izgradnja novih
dvije tisuće. Uoči donošenja plana jedan poduzetnik kupio je sporno zemljište
za 8 eura po četvornom metru, da bi nakon donošenja plana njegova vrijednost
skočila na 200 eura po kvadratu. Nameće se logičan zaključak da su iz općinske
uprave procurile informacije, vjerojatno ne za lijepe oči, koje su privatnom
poduzetniku, umjesto lokalnoj zajednici, donijele milijunsku dobit.
Piršić je iznio procjene nevladinih
udruga po kojima prosječni općinski vijećnik tijekom četverogodišnjeg mandata
kroz korupciju zaradi oko 100 tisuća kuna, koruptivna zarada prosječnog
načelnika općine kreće se oko milijun kuna, a ako je kojim slučajem u njegovu
mandatu usvajan prostorni plan općine, može zaraditi i do milijun eura, a u
pojedinim slučajevima i više. Piršić smatra kako novi Zakon o legalizaciji
bespravne izgradnje zapravo predstavlja aboliciju bezakonja, jer je donesen bez
ikakvih kriterija, linearno, za sve bespravne objekte, čiji se broj procjenjuje
na 200 tisuća. Kaže da nije svejedno je li bespravni graditelj sagradio
apartmane na nekom otoku, straćaru u Kozari Boku ili štalu u Slavoniji. Prije
donošenja tog zakona, mišljenja je Piršić, trebalo je napraviti inventarizaciju
i kategorizaciju bespravno sagrađenih objekata, što nije bilo teško napraviti
na temelju raspoloživih orto-foto satelitskih snimaka. Nakon toga trebalo je
dopustiti legalizaciju samo za stambene i gospodarske objekte koji služe u
stambene i gospodarske svrhe, dok građevinskim špekulantima to nije trebalo
dopustiti.
U nastavku su u raspravi sudjelovali
Zlatko Draganović, predstojnik Ureda Povjerenstva za odlučivanje o sukobu
interesa, koji je upozorio kako čak 296 dužnosnika nakon početka tekućeg
mandata u lokalnoj samoupravi nisu podnijeli izvješće o stanju imovine
(imovinsku karticu), ali stanje se poboljšava jer se provodi redovna edukacija
po županijama.
Predstavnici političkih stranaka
također su sudjelovali u raspravi, a članove Mladeži HDZ-a zanimalo je zbog
čega nije bilo nikakvih reakcija na otkriveni skandal u Riječkim tržnicama,
gdje je ustanovljeno kako je gradski proračun oštećen za oko 10 milijuna eura
zbog nenaplate dijela najamnine od privatnog zakupoprimca. Dogradonačelnik
Rijeke, Željko Jovanović, replicirao je kako se radi o slučaju čiju je istragu
preuzela policija, pa se čeka pravorijek pravosudnih organa. Još jednom je ponovio
kako je Rijeka najtransparentniji grad u Hrvatskoj.
U raspravi su, osim njih, sudjelovala
još nekolicina predstavnika političkih stranaka, jedinica lokalne samouprave i
državnih tijela.
Okrugli stol organiziralo je
Ministarstvo pravosuđa RH pod pokroviteljstvom Delegacije Europske unije u RH,
u sklopu projekta: „Jačanje međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije –
Kampanja za podizanje javne svijesti“, financiranog od strane EU IPA 2007
programa za Hrvatsku.
Podijeli na društvenim mrežama