Leon Lučev u novim izvedbama predstave „Nad grobom glupe Europe“;

Foto: Danijel Berković

Tako će, uz glumce Dražena Mikulića, Tanju Smoje, Jelenu
Lopatić, Deana Krivačića, Sabinu Salamon, Biljanu Torić, Davora Jureška, Mariju
Tadić i Jasmina Mekića, prvi put na sceni riječkog Kazališta nastupiti poznati
hrvatski kazališni i filmski glumac Leon
Lučev. Kao student glumio je u hit filmu 
“Kako je počeo rat na mom otoku” Vinka Brešana, a surađivao je
i s drugim priznatim redateljima na njihovim filmskim radovima (Ognjen
Sviličić, Lukas Nola, Dalibor Matanić..) te u popularnim filmovima primjerice
“Što je muškarac bez brkova” Hrvoja Hribara, “Ljudožder
vegetarijanac” i “Put lubenica” Branka Schmidta,
“Grbavica” Jasmile Žbanić itd. O svom prvom angažmanu u riječkom HNK
i nastupu u predstavi „Nad grobom glupe Europe“ kazao je: “Iznimna mi je
čast sudjelovati kao gost u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u
Rijeci, čiji rad jako poštujem i cijenim kako u umjetničkom, tako i u društveno
angažiranom djelovanju.”

Scenografiju predstave potpisuje Jürgen Kirner,
kostimografiju Belinda Radulović, a oblikovanje
svjetla Boris Blidar.
Predstava koja otvara brojna pitanja hrvatske i europske
današnjice uskoro će gostovati na Drama Festivalu Slovenskog narodnog
gledališča u Ljubljani, a uvrštena je i u program jubilarnog 50. BITEF-a. 

Okrugli
stol „Bliže Krleži od Krleže samog“

Povodom zabrane
korištenja naslova Krležine “Hrvatske raspodije”, prije izvedbe predstave
u srijedu, 13. travnja u 18.00 sati
u kazališnom foyeru bit će održan okrugli
stol naslovljen “Bliže Krleži
od Krleže samog”. Raspravljat će se o odnosu dramskog odnosno
književnog teksta i njegove inscenacije.

Podsjetimo, naslov predstave morao je biti promijenjen nakon ocjene HAZU-a da
predstava nije vjerna izvornom književno-dramskom djelu. Stoga se ista
predstava sada zove: “Nad grobom glupe Europe”.

Kako se navodi u dopisu Hrvatske autorske agencije „Razred za književnost
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, napravio je cjeloviti i sistematski
uvid u prerađeni tekst, dostavljen nam u ispisu i snimku predstave koju ste nam
dostavili na CD-u, te zaključio da se u konkretnom slučaju ne radi o
uprizorenju djela Miroslava Krleže, Hrvatska rapsodija, a niti o predstavi koja
bi bila bazirana na motivima iz njegovog djela“. Nadalje: „Shodno zaključku
Razreda za književnost HAZU-a, predmetna predstava više ne može biti na
repertoaru pod imenom Miroslava Krleže, jer se ne radi o njegovom djelu, a kako
se, sukladno st. 5., čl. 5 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, naslov
autorskog djela koji je već korišten za neko autorsko djelo, ne može koristiti
za djelo iste vrste, ako bi mogao izazvati zabunu o autoru ili sam po sebi
udovoljava pretpostavkama da bi bio predmet autorskog prava, to zahtijevamo da
se ubuduće predmetna predstava plasira i pod novim naslovom.“

Tragom ovog dopisa, smatramo poticajnim još jednom provjeriti gradivo o
suvremenom kazalištu (neki ga nazivaju i „postdramskim“) te se zapitati o
specifičnim obavezama kazališne izvedbe prema svojoj aktualnosti, dakle i
konkretnoj zajednici u kojoj i za koju nastaje. Je li zadatak kazališne
predstave književnog odnosno dramskog djela kanonskog autora njegov vjerni
„prikaz“ ili prijedlog moguće „komunikacije“ odnosno „pregovaranja“ s tekstom i
„svijetom“ toga djela? Posebno nas zanima što o predstavi «Nad grobom glupe Europe»,
predstavi koja se nekad zvala „Hrvatska rapsodija“, misli naša mlada publika,
učenici viših razreda srednje škole te studenti Sveučilišta u Rijeci, kao i
profesori književnosti u srednjim školama.

Sudionici rasprave, koju će moderirati dramaturg i teatrolog dr. sc. Marin
Blažević, poznati su komparatisti književnosti, teatrolozi i kulturolozi,
profesori Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Lada Čale
Feldman i dr. sc. Dean Duda, te autori same predstave, redatelj Sebastijan
Horvat i dramaturg Milan Marković Matthis.