QUARNEROLI – Hrvati u osvajanju Arktika

Izložba predstavlja svjetski poznatu austro-ugarsku znanstveno-istraživačku ekspediciju osvajanja Arktika 1872./1874. godine u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara s Jadrana (čak 50%) i kojima su vođe ekspedicije Weyprecht i Payer nadjenuli zajedničko ime – Quarneroli.

Odabir posade j jadranske obale nije prošao bez polemika. Tvrdilo se da pomorci s toplog Jadranskog mora neće moći podnijeti teškoće zime i sjevera. Za pomoć pri odabiru mornara Weyprecht je zamolio svog dugogodišnjeg prijatelja kapetana fregate Heinricha Von Littrowa, tada pomorskog inspektora u Rijeci i jednog od značajnijih osoba riječke povijesti 19. stoljeća – znanstvenika, istraživača riječke baštine, zagovornika pomorskog razvoja Rijeke, publicista, pisca udžbenika, pjesnika… Njih dvojica odlučili su odabrati pomorce s Jadrana.

Argumenti su bili sljedeći: jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, nisu skloni piću kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspoloženja, skloni šali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj noći neće dovesti do depresije. Oni su pouzdani te se ne žale na teškoće. Nakon sretnog povratka s ekspedicije Weyprecht i Littrow su samo mogli reći da su bili u pravu – jadranski pomorci su bili odlični u svim uvjetima i svi su kritičari zašutjeli.

U trenucima primanja najvećih počasti i priznanja, uvijek su spominjali svoje mornare iskazujući  tako zahvalu jer bez njih niti njihovog trijumfa ne bi bilo.

Carl Weyprecht o razlozima odluke za hrvatsku brodsku posadu kaže: ‘’Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali će raditi i nikada spustiti krila.’’

Julius Payer o hrvatskim mornarima piše: ‘’Njih odlikuju bezuvjetna poslušnost, privrženost njihovim vođama, izdržljivost u poteškoćama I odlučnost u opasnostima!’’

Ekspedicijski brod ‘’Admiral Tegetthoff’’ je već nakon dva mjeseca plovidbe zarobljen u ledu i tu je zauvijek ostao. Posada se nakon dvije godine i tri mjeseca, bez broda, vratila u civilizaciju.

Najspektakularnije otkriće ove ekspedicije je do tada nepoznati otočni arhipelag sa 191 otokom kojega su nazvali ‘’Zemlja Franje Josipa’’. Na tom arhipelagu od tada postoji Rt Fiume i mnogi drugi nama poznati toponimi.

U znanstvenom smislu ova ekspedicija je preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje.

Inovacija izložbe je u tome što veliča hrvatske mornare i njihov doprinos tom istraživanju.

Jedan od mornara, Ante Zaninović, bio je iz Sv. Nedjelje na otoku Hvaru, a drugi Ante Lukinović iz Pučišća na otoku Braču. Ostali mornari bilisu iz Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lošinja, Rijeke, Cresa i Trsta.

Otvorenje izložbe bit će održano u ponedjeljak, 9. rujna u 19 sati u atriju HKD-a na Sušaku. Izložba je dio programa 8. izdanja History Film Festivala – međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma, a nastala je u suradnji Lions Cluba Quarneroli Lovran, HKD-a na Sušaku i Istra filma.