“Nakon prvog puta” u MMSU-u Rijeka

U okviru Ljetne priče iz Benčića, u petak 18. 7.  u 19 sati u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti bit će otvorena izložba „Nakon prvog puta“.

Izlažu sljedeći umjetnici/umjetnice: Kristian Kožul, Vedran Perkov, Viktor Popović, Gaia Radić, Igor Ruf, Sara Salamon, Tanja Vujasinović, Vlasta Žanić
Kustosica: Ksenija Orelj, suradnica: Ivana Meštrov

Izložba ostaje otvorena do 31. kolovoza 2025. i moći će se pogledati u radno vrijeme: 
Utorak – petak: 11:00 do 19:00 h
Subota – nedjelja: 12:00 do 17:00 h

U različitim medijima, od svjetlosti, pokreta, teksta, zvuka i videa do ready-madea, izložba „Nakon prvog puta“ nastanjuje se između dvorišta Benčića, umjetničkih intervencija na potoku i muzejskoj fasadi te skulptura i instalacija u izložbenom prostoru. Obuhvaća novije radove osmero umjetnika i umjetnica raznih generacija, koji istražuju današnje mogućnosti skulpture, granice ravnoteže i kontrole tijela. Tijelo mapiraju kao ranjivo i nesamostalno, baš obratno od forsirane kulture individualizma. Posvećeni kiparskim i instalacijskim formama, intrigiraju nas na pitanja, kako se nosimo s tijelom u današnjem dobu? Kako umjesto reprezentativnih modela, posredovati njegovu neuravnoteženost i svakodnevno suočavanje s ograničenjima?

Umjesto jedinstvene narativne linije, izravnosti sadržaja i društvenog angažmana, radovi su refleksije o našoj zapetljanosti u simultane krize koje nameću oblike stvaranja, ali i potiču metode izmicanja iz uskih okvira i krutih načina funkcioniranja. Umjesto perfekcionizma, trajnih i stabilnih formi; vječnosti kao vrijednosne opsesije umjetničkih muzeja, na „Nakon prvog puta“, istražujemo lomljivost, krhkost i stanja ispadanja iz ravnoteže kao način da ju ponovno oblikujemo. Zaokupljamo se procesima prisvajanja i reinterpretiranja postojećeg, načelima ponovne upotrebe i prenamjene viškova; kao potencijalne preraspodjele zajedničkog u kulturi brzog zastarijevanja i sveprisutnog pregorijevanja. Nasuprot slavljenja kulta novog, dosezanja ranije nepostignute granice pri čemu je gratifikacija često odgođena, zanimaju nas procesi propadanja i popravljanja predmeta kao i subjekata. U vremenu hiperprodukcije i često tjeskobnog pritiska novog, inspiriramo se tradicionalnim tehnikama prekopavanja po zaboravljenom i odbačenom. Tako vokabular izložbe pored nesavršene, lomljive tjelesnosti, čini potraga za nehijerarhijskim modelima pridruživanja i organizacije koja otpušta potisnute energije i tjeskobnosti pred neuspjehom kroz igru, eksperiment i humor.

Na izložbi, sastavna su pitanja: što su kreativne posljedice imperativa novog i uspješnosti koji osigurava kult individualnog samoizražaja, ali ga i izrabljuje, i na koncu iscrpljuje? Što se događa kada ne skrivamo svoje pogreške i popravke? Kako na neverbalan način posredujemo da smo ispali iz ravnoteže i nastavljamo bez nje? O tome progovara i naslov izložbe koji težište s postignuća prvaka, vođe, vladara, i gospodara, kao i figure mističnog tvorca, prebacuje na svakodnevno životno tkanje, skrojeno iz uzajamnosti i često nevidljive podrške, spleta izloženosti i ovisnosti; neiskazanog tihog napora održavanja pod pritiskom.

O Ljetnoj priči iz Benčića

Ljetna priča iz Benčića, koja će se održavati od 3. lipnja do 31. srpnja 2025. u Art-kvartu, jedinstvena je manifestacija po kombinaciji zabavnih, edukativnih i inspirativnih događanja. Fokus je ostajanju aktivnima, kvalitetnoj dokolici i razmjeni ideja.

“Ljetnu priču iz Benčića” organiziraju Gradska knjižnica Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradsko kazalište lutaka Rijeka, Art-kino i Muzej grada Rijeke uz potporu Grada Rijeke te cijelog niza suradnika i partnera. Manifestacija je dio koncepta Riječke ljetne vibre.