U središtu izložbe nalazi se pet ranih crteža Gustava i Ernsta Klimta, nastalih tijekom školovanja u Školi umjetničkoga obrta u Beču, današnjem Sveučilištu primijenjenih umjetnosti (Universität für angewandte Kunst). Radovi svjedoče o temeljitoj akademskoj poduci mladih umjetnika, u kojoj su proučavanje proporcija, svjetla i volumena te dugotrajno vježbanje prema gipsanim modelima bili temelj budućega umjetničkog razvoja.
Posebno mjesto zauzima studija antičke ženske glave, poznata kao „Brunnova glava“, koju je Gustav Klimt izradio 1878. godine, kada mu je bilo tek petnaest godina. Riječ je o njegovu drugom najstarijem poznatom radu koji je ujedno i potpisan i datiran. Izložene su i četiri studije ruža koje su se pripisivale Gustavu Klimtu, no novija su istraživanja pokazala da ih je izradio mlađi brat Ernst između 1880. i 1883. godine.
Školski crteži predstavljeni su u kontekstu devet monumentalnih slika za riječko kazalište iz 1885. godine, danas Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca. Na toj su velikoj narudžbi zajedno radila braća Klimt i njihov školski kolega Franz Matsch, koji su još tijekom školovanja osnovali atelijer. Riječki ciklus predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava njihova ranog zajedničkog rada. Devet alegorijskih slika je restaurirano i od 2021. godine izloženo u Palači šećera.
Izložba otvara pogled na Klimta prije Klimta kakvoga poznajemo: prije secesije, zlatne faze i međunarodne slave. Pokazuje kako su se iza kasnije prepoznatljivoga umjetničkog rukopisa nalazile godine discipline, akademskoga obrazovanja, proučavanja tradicije i – osobito – uzajamnoga pomaganja i umjetničkoga dijaloga braće i njihova prijatelja Matscha.
Riječke kazališne slike pritom otkrivaju i korijene Klimtova kasnijega umjetničkog jezika. Nadovezujući se na antičku ikonografiju, renesansu, barok i bečki historicizam, mladi će umjetnici tek poslije razviti individualne umjetničke rukopise. Upravo u tim ranim radovima moguće je pratiti put od akademske vježbe i tradicionalnoga slikarstva prema modernom umjetničkom izrazu po kojemu će Gustav Klimt postati jedan od najpoznatijih umjetnika prijelaza 19. u 20. stoljeće.
Izložba je stoga prilika da se Gustav Klimt sagleda iz drukčije perspektive – ne kao već formirani majstor bečke secesije nego kao učenik na početku puta, zajedno s bratom Ernstom i Franzom Matschem, u godinama kada se tek oblikuju temelji njihova umjetničkoga jezika.
Kustosica izložbe je Deborah Pustišek Antić. Izložbu se može pogledati u Palači šećera, a traje od 25. rujna do 13. prosinca 2026. godine.