Izložba „Koncentracijski logori fašističke Italije u Hrvatskom primorju 1941. – 1943.“

Izložba „Koncentracijski logori fašističke Italije u Hrvatskom primorju 1941. – 1943.“, postavljena u sušačkom HKD-u, osmišljena je tako da komemorira Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Podsjetimo se, nakon poraza u travanjskom ratu 1941. godine, Kraljevina Jugoslavija nestala je s karte Europe kao državna tvorevina. Njezin teritorij podijeljen je između zemalja koje su je zauzele, a od nekih su dijelova uspostavljene nove države pod protektoratom nacističke Njemačke i fašističke Italije. Na zauzetom području Hrvatskog primorja i Gorskog kotara talijanski je okupator uspostavio civilnu vlast prema vlasti u tadašnjoj Italiji. Temistocle Testa, prefekt Riječke pokrajine, imenuje 28. travnja 1941. civilne komesare za Kastav, Sušak, Crikvenicu, Novi, Senj, Krk-Rab, Čabar-Delnice, Ogulin-Vrbovsko i Karlovac. To je područje bilo pripojeno Kvarnerskoj provinciji, a na preostalom dijelu Primorja i Gorskog kotara kontrola nad civilnom vlašću prepuštena je ustaškoj NDH.

Zauzeto područje Talijani su željeli što prije učiniti talijanskim. Praktična iskustva fašističke politike denacionalizacije i asimilacije netalijanskog stanovništva stečena između dvaju svjetskih ratova u novopripojenim krajevima Istre i Rijeke primijenjena su i na anektiranom području dijela Hrvatskog primorja i Gorskog kotara.

Od samih početaka okupacije narod Primorja i Gorskog kotara počeo se organizirano suprotstavljati politici fašizma i denacionalizacije. U šumama Primorja i Gorskog kotara u srpnju i kolovozu 1941. osnivaju se prve partizanske čete, koje izvode niz akcija i diverzija. Jačanje partizanskih jedinica i njihovu sve veću aktivnost okupator pokušava suzbiti uvođenjem represivnih mjera, koje prerastaju u teror nad čitavim narodom.

Već 1941. godine osnivaju se sabirni logori za internirce s anektiranog područja Primorja, Gorskog kotara i Slovenije. Na teritoriju koji danas pokriva Primorsko-goranska županija talijanski je okupator osnovao četiri koncentracijska logora – Lovran, Bakar, Kraljevica i Kampor – u kojima je u krajnje nehumanim uvjetima bilo zatočeno više tisuća Primoraca, Gorana, Slovenaca i Židova. U razdoblju od 22 mjeseca (koliko su postojali) u koncentracijskim logorima u Hrvatskom primorju bilo je zatočeno oko 23 000 interniraca: Slovenaca, Hrvata, Srba i Židova. Bilo je zatočeno više od 3000 djece u dobi do šesnaest godina. Od ukupnog broja više tisuća smrtno stradalih žrtava, 95 posto odnosi se na logor Kampor na otoku Rabu. Koncentracijski logor u Lovranu ukinut je 1. ožujka 1943., logor u Bakru koncem srpnja 1943., a logori u Kraljevici i Kamporu raspušteni su nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. godine.

Izložba je postavljena u suradnji sa Židovskom općinom Rijeka i Hrvatskim kulturnim domom na Sušaku. Temelji se na knjizi Mladena Grgurića Talijanski koncentracijski logori u Hrvatskom primorju 1941. – 1943., a za postav prilagodile su je Vesna Rožman i Sabrina Žigo. Izložba uključuje popratnu publikaciju.

Izložba se otvara u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku (Strossmayerova 1), u utorak 27. siječnja 2026., s početkom u 16 sati. Može se razgledati do 9. veljače 2026.