Kako žive umjetnice u Rijeci i okolici? Objavljena publikacija o ženskom radu u kulturi

 

„Istraživanjem Kako žive umjetnice? nastojale smo započeti razgovor o tome kako žive umjetnice u Rijeci i okolici, mogu li od svojega rada živjeti i kako. Istraživanje nije stremilo biti znanstvene prirode, nego metoda kojom pokušavamo uočiti zajedničke tendencije, probleme i pojave u domeni
ženskog rada u kulturi. Publikaciju smo koncipirale kao organizacijsko-umjetnički memento, u dva bloka“, navode autorice u najavi.

Centralni dio publikacije čini opsežna analiza stanja ženskog rada u kulturi temeljena na provedenom istraživanju koje je obuhvatilo gotovo sve segmente javnog i privatnog života ispitanica.

Od niskih primanja do diskriminacije

Provedeno istraživanje pokazuje da za 83% ispitanica primanja u struci ili mirovina nisu dovoljni za podmirivanje realnih životnih potreba, da su mjesečni prihodi od kulturnog ili pedagoškog rada za čak 55% ispitanica manji od hrvatskog prosjeka, a za 34,8% ispitanica i od hrvatskog minimalca te da preko 68% ispitanica koje su majke smatra da primanja od umjetničkog odnosno pedagoškog rada nisu (ili većinom nisu) dovoljna za uzdržavanje djece.

Zatim, da preko 61% ispitanica nema trajno riješeno stambeno pitanje, da je za 80% ispitanica stambeni prostor ponekad ili uvijek ujedno i njihov radni prostor te da velika većina ispitanica, uključujući i zaposlene umjetnice, ulaže vlastite resurse u svoju umjetničku i/ili pedagošku praksu.

Nadalje, 48% ispitanica susrelo se s nekim oblikom diskriminacije na radnom mjestu i
izvan njega (većina ispitanica bile su diskriminirane na osnovi spola i rodnog
identiteta, a jedan dio na osnovi rase, etničke pripadnosti i kao pripadnice nacionalne manjine), čak 36,8% ispitanica bilo je izloženo mobbingu na radnom mjestu (pritom se etička povjerenstva, strukovne udruge i sindikati nisu
pokazali kao efikasni saveznici u pružanju potrebne podrške), a preko 25% ispitanica je za isti posao plaćeno manje od svojih muških kolega (pritom su podaci o honorarima često nedostupni i netransparentni).

Radionički memento

Drugi blok, zamišljen kao radionički memento, čine radovi Aleksandre Stojaković Olenjuk, Nike Krajnović, Tajane Josimović, Tihane Naglić i Sanje Gergorić nastali na radionicama Prema tjelovanju i Kolažiranje grada te razgovor O umijeću (ra)stvaranja koji su od 2011. do danas, dopisujući se periodički, vodile umjetnica Ivana Rončević i Selma Banich.

Publikaciju je grafički oblikovala i ilustrirala Ena Jurov, a njezinu izradu i izdavanje financijski su podržali odjeli za kulturu Grada
Rijeka i Primorsko-goranske županije.