Josipović o mirovinskoj reformi – treba odvojiti mirovinski sustav od socijalnih davanja

Na sjednici posvećenoj mirovinskoj reformi
upozoreno je da uplate nisu dovoljne za pokrivanje rashoda mirovinskog
sustava, a samo ove godine je oko 17 milijardi kuna nadomješteno iz
općih poreznih prihoda.

Mirovinska reforma trebala bi se odvijati kroz jačanje i
postupno povećanje uplata u drugi mirovinski stup, a nužne korekcije
socijalne naravi ne bi se financirale iz samog mirovinskog sustava nego
kao socijalna intervencija države, rekao je Josipović.

To je vrlo složeni problem, ne samo jedne generacije ili jedne
Vlade. Izmjene sustava treba dugoročno planirati, pogotovo jer je udio
stanovništva starijeg od 65 godina u Hrvatskoj iznimno visok, tako da
danas imamo vrlo nepovoljnu strukturu od 1,27 zaposlenika na jednog
umirovljenika, kazao je Josipović.

Država treba motivirati ljude da budu dio svijeta rada, a manje
se orijentiraju na razna socijalna davanja. Mirovinski fondovi premalo
su angažirani u gospodarstvu i nedovoljno ulažu u gospodarske
aktivnosti. Za stabilnost sustava važna je i socijalna predvidivost jer
građani moraju imati povjerenje u mirovinski sustav, napominje
predsjednik Republike.

Nedavne izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju nisu pokrenule
cjelovitu reformu već se radilo o usklađivanju s trendom u mnogim
zemljama u Europi koje podižu dobnu granicu i izjednačavaju muškarce i
žene pri odlasku u mirovinu, ocijenio je Josipović istaknuvši kako mu je
drago što je kod nas ženama određen dulji period za izjednačavanje s
muškarcima, zbog specifičnosti njihova položaja.

S pravom mirovinskom reformom treba početi što prije, a da bi
mirovinski sustav bio održiv treba podići dobnu granicu za odlazak u
mirovinu, izjednačiti žene i muškarce, jasnije kažnjavati prijevremeno
umirovljenje i nagraditi dulji ostanak u svijetu rada, ističe istraživač
u Institutu za javne financije Predrag Bejaković.

Dobnu granicu sve zemlje u svijetu podižu na 67 ili 68 godina,
pa bi to trebala učiniti i Hrvatska. Nedavno kada se ujednačavao odlazak
žena i muškaraca u mirovinu bila je prilika da se odmah potakne
podizanje granice na 67 godina. Ljudi danas žive osjetno duže nego prije
samo jedne generacije, a za očekivati je da će se do sredine stoljeća
životni vijek produljiti za još pet – šest godina, kaže Bejaković.