Potaknuta medijskim upitima i mogućim pogrešnim zaključcima javnosti nakon
istupa predsjednika saborskog Odbora za financije i državni proračun Gorana
Marića u raspravi u Hrvatskom saboru 8. prosinca, u kojem se središnja banka
proziva kao glavni krivac za nezadovoljavajuće stanje HPB-a i rizičnost njenih
plasmana, HNB “smatra potrebnim podsjetiti na neke nesporne činjenice,
koje evidentno osporavaju utemeljenost iznijete tvrdnje”.
Podsjeća se da je uloga HNB-a u području nadzora kreditnih institucija
utvrđena zakonima o HNB-u i o kreditnim institucijama, a taj se nadzor provodi
provjerom da li kreditna institucija posluje u skladu s važećom zakonskom i
podzakonskom regulativom, pravilima o upravljanju rizicima, kao i vlastitim
pravilima i standardima struke.
Pritom iz središnje banke naglašavaju da HNB nema zakonskih ovlasti za
uplitanje u konkretne poslovne i kreditne odluke banke, pogotovo ne u smislu
odabira klijenata i programa koje će banka kreditirati, pod kojim uvjetima, uz
kakvo osiguranje ili slično. To je isključivo u nadležnosti odgovarajućih
tijela svake poslovne banke.
S obzirom da su osnovane kao dionička društva, kreditne institucije u
Hrvatskoj dužne su poslovati u skladu kako sa Zakonom o trgovačkim društvima
tako i sa Zakonom o kreditnim institucijama, navode iz HNB-a podsjećajući na
tijela koja imaju (glavnu skupštinu, nadzorni odbor i upravu) i njihove zadatke
sukladno navedenim zakonima. Zadatak nadzornog odbora nije vođenje poslova
društva, ali njegova je nedvojbena dužnost nadzirati poslovanje društva, te u
slučaju poteškoća poduzeti aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Iz središnje banke ističu da je HPB, kao i svaka druga banka, bila dužna
uspostaviti i odgovarajući sustav unutarnjih kontrola, te da banka mora
revidirati svoja godišnja financijska izvješća angažiranjem vanjskog revizora.
Uprava HPB-a bila je dužna redovito izvještavati nadzorni odbor o poslovanju
banke. Stoga nije točna tvrdnja da nadzorni odbor nije znao odnosno da nije
morao znati činjenice koje upućuju na financijsko stanje u banci, ističu iz
HNB-a.
HNB temeljem zakonskih ovlasti obavlja superviziju poslovanja banaka. HNB je
kontinuirano obavljao i nadzor HPB-a analizom financijskih izvješća, a u
razdoblju od 2006. godine do danas provedena su i dva izravna nadzora, na
osnovi kojih je rješenjima naloženo izvršenje velikog broja mjera (42) za
otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i poboljšanje stanja u banci, navodi se u
priopćenju.
Ističu i da je HNB nadzorom putem analize financijskih izvješća također
utvrdio propuste u poslovanju, o čemu je uprava banke bila pravovremeno
obaviještena, te su temeljem nadzora rješenjem naložene mjere za poboljšanje
stanja u banci. U svim obavljanim nadzorima i naloženim mjerama osobita
pozornost posvećena je adekvatnosti kapitala, upravljanju rizicima s naglaskom
na kreditni rizik, likvidnosti, kvaliteti aktive i pokrivenosti rizičnih
plasmana adekvatnim rezervacijama.
Svi zapisnici koji su sastavljeni temeljem nadzora HNB-a dostavljeni su,
sukladno propisima, i predsjedniku nadzornog odbora HPB-a. Temeljem zakonskih
dužnosti i odgovornosti nadzorni odbor bio je dužan zauzimati stavove o
nalazima HNB-a. Iako je nadzorni odbor bio upoznat s nalazima koji su ukazivali
na stanje u banci, HNB-u nikad nije upućen bilo kakav komentar ili prigovor na
njihov sadržaj, ističu iz središnje banke.
“Iz svega navedenog očigledno se nameće samo jedan zaključak: Hrvatska
narodna banka zadužena je za superviziju poslovanja banke, ali ni u kojem slučaju,
pa ni u tome koji je povod ovom objašnjenju, središnja banka nije trebala i ne
može preuzeti ulogu uprave i voditi poslovanje banke, odnosno nadzornog odbora
čiji zadatak je nadzor nad radom uprave”, navodi se u priopćenju HNB-a.
Podijeli na društvenim mrežama