Taj opsežni posao, koji obuhvaća stvaranje cijele mreže jedinica hitne
pomoći, stoji 90 milijuna eura i trebao bi na cijelom području Hrvatske
pacijentima omogućiti ujednačenu, brzu, učinkovitiju i kvalitetniju medicinsku
pomoć, a zdravstvenim djelatnicima pružiti bolje uvjete rada i mogućnost
stručnog usavršavanja, najavio je ministar zdravstva Darko Milinović,
Projekt reforme predviđa postojanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu kao
krovne stručne ustanove, koja već djeluje, te osnivanje županijskih zavoda za
hitnu medicinu do kraja godine koji će u svom sastavu imati dispečerski centar
za hitnu 112. Na njih će se nadovezivati mreža centara obiteljske medicine (COM)
u domovima zdravlja, pri kojima će pak djelovati 103 ispostave HMP.
To znači, objasnio je Milinović, da u povijest odlazi praksa u kojoj su
obiteljski liječnici morali ostavljati pune čekaonice svojih pacijenata i
odlaziti na hitne intervencije na teren. Sada će to umjesto njih činiti posebno
obučeni timovi hitne medicine.
Tako će, primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja ima 16 tisuća
stanovnika, uz dosadašnje tri ispostave Hitne pomoći u Vinkovcima, Vukovaru i
Županji sa 15 timova, u kojima su liječnik, medicinska sestra ili tehničar te
vozač, taj broj biti pojačan s još tri ispostave s 15 timova, u kojima će biti
medicinska sestra ili trehničar specijalizirano za hitnu medicinu.
Također se nastavlja započeto objedinjavanje hitnih bolničkih prijama, koji
danas postoje samo u KBC-u Zagrebu, KB Sveti Duh i Ooćoj bolnici Koprivnica, a
zasad su izgrađeni takvi odjeli u čakovečkoj, karlovačkoj, zabočkoj i
bjelovarskoj bolnici koje je još potrebno opremiti.
Objedinjene hitne prijame dobit će sve akutne bolnice, uključujući i domove
zdravlja u Metkoviću i Senju, kojima je najbliža bolnica udaljena gotovo 100
kilometara, a planirana je kupnja dva nova helikoptera i šest brodova za HMP u
priobalju.
U Ministarstvu zdravstva drže da će takva mreža omogućiti bolju dostupnost
HMP na cijelom području Hrvatske, kako bi brzu i učinkovitu medicinsku pomoć,
koja trenutno nije zadovoljavajuća, dobila i većina od 60 stanovništva koje živi
na 83 posto teritorija Hrvatske i gravitira prema 82 ispostave hitne pomoći.
Kvalitetnu hitnu pomoć zasad, prema ocjenama stručnjaka, ima 40 posto
stanovnika koji žive na svega 17 posto područja Hrvatske, odnosno oni stanovnici
koji gravitiraju ustanovama hitne medicine u četiri velika grada – Zagrebu,
Osijeku, Rijeci i Splitu.
Reformom je predviđena i specijalizacija liječnika pa bi u idućih pet godina
Hrvatska trebala dobiti 200 specijalista hitne medicine. Za specijalizaciju će
se moći natjecati doktori s više od 15 godina staža u djelatnosti hitne
medicine, a zasad je promovirano prvih 27 specijalista.
Također je predviđeno i specijalističko usavršavanje iz hitne medicine za 220
medicinskih sestara i tehničara.
Trenutačno su u tijeku četiri natječaja za kupnju opreme vrijednosti 106
milijuna kuna, među kojima i onaj za nabavku 128 vozila hitne od 37 milijuna
kuna, čija se kupovina očekuje do kraja godine. Ostali natječaji tiču se kupnje
medicinske opreme i informatizacije sustava.
Podijeli na društvenim mrežama