U utorak 16. travnja 2025., u Centru tehničke kulture Rijeka, okupilo se šezdesetak srednjoškolaca kako bi sudjelovali u panel raspravi i world caféu na temu političke (ne)pismenosti mladih. Iako naziv možda zvuči suhoparno, atmosfera je bila sve samo ne dosadna – učenici su slušali, pitali, komentirali i pokazali da ih politika zanima više nego što bi se to na prvi pogled moglo pomisliti.
Građanski odgoj u praksi
Panel su organizirali učenici izbornog predmeta Škola i zajednica (ŠiZ) Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka u suradnji sa Savjetom mladih Grada Rijeke. Riječ je o inovativnom srednjoškolskom programu građanskog odgoja i obrazovanja koji učenike potiče da prepoznaju stvarne probleme u svojoj zajednici, promišljaju o njihovim uzrocima i posljedicama te kroz konkretne prijedloge sudjeluju u društvenim promjenama – nešto što već u samoj svojoj suštini podsjeća upravo na društvenu, a zatim i političku angažiranost.
Panel rasprava u CTK-u Rijeka
Na panelu su sudjelovali Luka Čanković, predsjednik Savjeta mladih Grada Rijeke, Ivana Prica, predsjednica Foruma žena SDP-a Rijeka, Marin Capan, predsjednik Mreže mladih Hrvatske i Diego Bortul, aktualni predsjednik Vijeće učenika PGŽ-a i član Vijeća učenika Hrvatske, a razgovor se vrlo brzo s teorije prebacio na konkretne izazove s kojima se mladi suočavaju kad je riječ o uključivanju u politički život.
Nedostatak prilagođenih informacija i sadržaja
Iako se često tvrdi da su mladi apatični i nezainteresirani kada je riječ o politici, svi panelisti složili su se da interes postoji i raste, ali vrlo sporo. Glavni problem? Nedostatak dostupnih, jasnih i mladima prilagođenih informacija.
Politička pismenost teško se može razvijati bez jasnih i pristupačnih sadržaja. Iako su mladi svakodnevno prisutni na društvenim mrežama i gotovo neprestano povezani s internetom, rijetko se u tom prostoru susreću s politikom. Političke poruke često ne dolaze do njih zato što nisu prisutne na medijskim platformama koje mladi najviše koriste, ili nisu oblikovane na način koji bi ih mogao zainteresirati.
Kada se i pojave na društvenim mrežama, politički sadržaji često su površni, a algoritmi favoriziraju one kandidate i stranke koji imaju više sredstava za oglašavanje. To znači da mladi najčešće vide samo dio političke ponude – onaj koji je financijski najmoćniji – dok se informacije o programima, opcijama i pozadini svih kandidata rijetko plasiraju u formatu koji bi ih privukao.
Politika počinje u razredu, a ne u Saboru
Osim toga, panelisti su istaknuli da politički programi često nisu prilagođeni mladima. Jezik i format u kojem su napisani ne govore „njihovim jezikom“, niti se obraćaju temama koje ih neposredno zanimaju, što dodatno otežava stvaranje bilo kakvog osjećaja povezanosti s političkom scenom. Mladi tako ostaju na distanci, ne zato što ih politika ne zanima, nego zato što im se ne obraća na način koji bi ih uključio.
Politički svijet mladima često izgleda kao nešto udaljeno i rezervirano za „odrasle“ ili isključivo za profesionalne političare. No upravo to, kako je rečeno, pokazuje koliko se politika još uvijek percipira površno i ne razumije. Mladi često misle da je politika ono što se događa u Saboru, primijetila je Ivana Prica, ali politika počinje puno ranije – u učeničkim vijećima, studentskim zborovima, pa čak i u školskim raspravama.
Od građanske inicijative do političke participacije
Zato se kao ključan zaključak nametnula potreba da se politike i gospodarstvo počnu učiti ranije i ozbiljnije, dok je interes još svjež i u razvoju. Panelisti su podijelili vlastita iskustva političkog i društvenog angažmana, pokazujući kako sudjelovanje u zajednici izgleda u praksi – bilo da je riječ o volontiranju, građanskim inicijativama, učeničkom aktivizmu ili pisanju prijedloga lokalnim vijećnicima. Upravo kroz takve aktivnosti mnogi mladi i zakorače u svijet politike.
Diego Bortul pritom je posebno istaknuo važnost razlikovanja političkog djelovanja od stranačkog angažmana. Mladi se politički angažiraju i izvan stranaka – primjerice, kroz organizacije civilnog društva koje često nude manje prepreka i više prostora za stvarnu promjenu.
Mladi nisu apatični
Zaključak ovog panela bio je jednostavan, ali snažan: mladi nisu nezainteresirani – oni žele biti dio promjene, ali im se rijetko pruži prilika da to i budu. Umjesto kritika zbog navodne pasivnosti, mladima treba ponuditi konkretne puteve sudjelovanja, dostupne informacije i siguran prostor u kojem će njihov glas biti ravnopravan te ih potaknuti njihov angažman.
Panelisti su ih ohrabrili da se uključe tamo gdje već mogu – kroz učenička i studentska vijeća, savjete mladih ili organizacije civilnog društva. Također su im dali prijedloge udruga kao što su udruge Pariter, Delta, SOS kojima se mogu obratiti ako su zainteresirani. „Ako kažete da vas ne zanima politika, kažete da vas ne zanima vaš vlastiti život“, zaključila je Ivana Prica.
Nakon panela učenici su se nastavili druženje sudjelujući u word caféu, razmjenjujući iskustva, ideje i stavove o mladima i politici u Hrvatskoj.
(Foto: Stella Frančišković)
Podijeli na društvenim mrežama