U riječkoj vijećnici predstavljena iskustva socijalne stanogradnje u Njemačkoj i Sloveniji
Na raspravi su
predstavljena iskustva Njemačke i Slovenije u socijalnoj stanogradnji, odnosno
Karlsruhea i Ljubljane, gradova s kojima Rijeke njeguje prijateljske odnose.
Sudionike su pozdravili domaćini, Vojko Obersnel,
gradonačelnik Rijeke i Max Brändle, direktor Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu,
koji je istaknuo kako je Zaklada 2015. godine tiskala preporuke za investitore
i politiku vezane uz izgradnju visokokvalitetnih stanova prihvatljivih cijena.
Stambena politika
Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je rješavanje stambenog
pitanja, pored zaposlenja, glavni egzistencijalni problem s kojim se susreću
građani.
„U Hrvatskoj nema osmišljene stambene politike, niti
pratećih zakona, što smatram nedopustivim. Postoje jedino zakoni koji se tiču
društveno poticane stanogradnje, koja je, iako je cijena stana povoljnija nego
na tržištu, namijenjena samo onima koji su kreditno sposobni. Socijalna
stanogradnja je prepuštena jedinicama
lokalne samouprave, koje grade sukladno svojim mogućnostima. Grad Rijeka po
modelu poticane stanogradnje do sada izgradio više od 500 stanova, od čega je
124 stana otkupljeno te dodijeljeno građanima po socijalnom ključu, dok fond
stanova koji se dodjeljuju po socijalnom kriteriju i čiji je najam oko 10 kuna
po m2 broji oko 2.000 stambenih jedinica,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.
Podsjetivši na podatak iz nedavno izdane knjige „Riječka radnička naselja“,
kazao je kako je osim stanova izgrađenih po modelu POS-a i privatne izgradnje,
kompletna Rijeka u stambenom smislu izgrađena do 1990. godine.
Cijene najma
U sličnoj situaciji kao i Hrvatska, nalazi se i Slovenija, u
kojoj se nakon osamostaljenja odustalo od socijalne gradnje te se Sašo Rink,
direktor Javnog stambenog fonda Grada Ljubljane, zalaže za povratak stambenih
fondova, iz kojih bi se potom gradili socijalni stanovi. Grad Ljubljana, kao
jedna od rijetkih sredina u Sloveniji, gradi socijalne stanove – trenutno
raspolaže s 4.200 stanova, među kojima se dio daje u najam po uzoru na riječki
nužni smještaj, a dio je namijenjen osobama starije životne dobi, a iako ih se
godišnje izgradi od 100 do 120, i dalje nedostaje više od 4.000 stanova. Cijena
najma je od je 3 do 4 eura po m2, dok se tržišna cijena najma kreće od 10 do 15
eura po m2, a tržišne cijene najma i prodaje u porastu su, jer je vlasnicima
stanova isplativije iznajmljivati sve većem broju turista nego davati stanove u
dugoročni najam.
Državne subvencije
O iskustvima iz Njemačke, na primjeru socijalne stanogradnje
grada Karlsruhea govorio je Martin Lenz, dogradonačelnik Grada Karlsruhea, s
kojim Rijeka od 2011. njeguje suradnju. Kako je kazao Lenz, u cijeloj Njemačkoj
socijalna stanogradnja bila je u zamahu nakon 2. svjetskog rata, tijekom 60-ih
gradnja stanova prepuštena je tržištu, a zbog takve odluke ponovno je u došlo
do manjka stanova. Država daje potporu ili kod same izgradnje stanova ili kod
najma, a potporu ne dobivaju samo tvrtke u državnom vlasništvu, već i privatni
izvođači radova, i to na način da, žele li graditi stanove, njih 20% moraju
namijeniti za socijalni najam, za što dobivaju i odgovarajuću subvenciju
države, razmjernu godinama na koje će stan biti dostupan za najam. No, unatoč
sredstvima države i grada, na listi za povlašteno stanovanje nalazi se oko
7.000 obitelji i pojedinaca. Problemi s kojima se susreće Karlsruhe je sve veći
broj samaca, a svojom socijalnom politikom nastoji izbjeći stvaranja geta.
Ovaj problem u skorije vrijeme Grad Karlsruhe namjerava riješiti jeftinijom modularnom izgradnjom manjih
zgrada, čime se može izbjeći i mogućnost stvaranja geta.
Rink je pak kazao da je predložio da se u Ljubljanu pokuša
uvesti njemački model izgradnje, no pravne službe su došle do zaključka kako je
to u suprotnosti sa slovenskim zakonima te predstavlja zadiranje u gospodarsku
djelatnost i privatno vlasništvo.
Podijeli na društvenim mrežama