Na panelu su sudjelovali Hrvoje Laurenta, ravnatelj ustanove Novi prostori kulture, Antonija Letinić, viša savjetnica za razvoj i strateška partnerstva u Odjelu za istraživanje i razvoj Zaklade Kultura nova, Marin Nižić, voditelj programa Udruge Urbani separe, te Kristian Benić, voditelj programa i marketinga Gradske knjižnice Rijeka. Razgovor je moderirao Igor Bajok iz Udruge SMART.
Razgovor je otvorio niz pitanja o ulozi društveno-kulturnih centara, knjižnica i drugih javnih prostora, razvoju publike, participaciji građana te načinima na koje kulturni programi mogu nastajati zajedno sa zajednicom, a ne samo za zajednicu.
Sudionici su istaknuli kako je potrebno preispitati tradicionalno poimanje društvenih i kulturnih centara jer su mnogi modeli nastajali u drukčijim društvenim okolnostima. Danas se, uz promijenjene obrasce života i snažan utjecaj digitalnog prostora, sve više naglasak stavlja na smisao kulturnih sadržaja, njihovu dostupnost te ulogu koju imaju u svakodnevnom životu lokalne zajednice.
Kao jedan od riječkih primjera razvoja kulturne infrastrukture spomenut je Art-kvart Benčić, koji je predstavljen kao rezultat dugoročnog promišljanja kulturnog razvoja grada, pri čemu je Gradska knjižnica Rijeka istaknuta kao primjer ustanove koja širi svoju ulogu izvan tradicionalnog knjižničnog modela i razvija se kao prostor susreta, edukacije i društvene razmjene.
Govoreći o društveno-kulturnim centrima, panelisti su naglasili kako njihova vrijednost nije isključivo u prostoru ili infrastrukturi, nego u odnosima koje stvaraju među ljudima. Posebna je pažnja posvećena važnosti razvoja zajednice, sudioničkog upravljanja te partnerstva između javnih ustanova, organizacija civilnog društva i građana.
Predstavljen je i rad Zaklade Kultura nova, koja kroz istraživanja i programe potpore nastoji poticati razvoj društveno-kulturnih centara i novih modela suradnje, dok je Udruga Urbani separe predstavila projekt mapiranja riječkih kvartova i povezivanja mjesnih odbora kroz dvanaest gradskih zona s ciljem jačanja lokalnih zajednica.
Iskustva Zagreba predstavio je Hrvoje Laurenta kroz rad ustanove Novi prostori kulture, koja razvija mrežu kulturnih sadržaja izvan gradskog središta. Posebno je predstavljen projekt Zagrebački kvartovi kulture te razvoj Paromlina, koji će postati nova Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar.
U završnom dijelu rasprave razgovor se proširio na stanje riječke kulturne scene, nasljeđe projekta Europske prijestolnice kulture 2020. te odnos institucija i nezavisne scene. Posebnu pozornost privukla je rasprava o prostoru Ivexa i potrebi očuvanja prostora namijenjenih nezavisnoj kulturi, pri čemu je otvoreno pitanje kako osigurati dugoročnu održivost organizacija i umjetnika koji djeluju izvan institucionalnog sustava.
Zaključak panela bio je kako razvoj kulturne infrastrukture ne ovisi samo o izgradnji novih objekata, nego prije svega o dugoročnom radu sa zajednicom, međusobnom povjerenju i suradnji različitih aktera. Upravo takvi modeli mogu pridonijeti stvaranju življih kvartova u kojima kultura postaje sastavni dio svakodnevnog života građana.
Podijeli na društvenim mrežama