Blagdan Velike Gospe

Dan hodočašća u mnogim dijelovima svijeta

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna
marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država,
ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju
dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po
završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa
svojim uskrsnulim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica
njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka
ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici
koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom
riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

Veliku Gospu katolici prepoznaju u Starom i Novom zavjetu

Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju
i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku
Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i
sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji,
simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe
zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi,
otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna,
arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj
kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju
drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote.
Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti.
Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona
izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i
život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

 

Nebeska “kraljica Hrvata”

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice
Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molili za pomoć.
Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti
kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest zazivali su je i “fidelissima
advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Kasnije raseljeni po cijelom svijetu Hrvati su zadržali čašćenje
Majke Božje pa danas ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ
“Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je
Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija
spadaju među inima ona u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu i
Voćunu.

 

U hrvatskim marijanskim svetištima očekuje se pola milijuna
posjetitelja

Iz Ministarstva turizma u četvrtak su iznijeli procjene da se u
marijanskim svetištima ove godine očekuje oko pola milijuna
posjetitelja, napomenuvši kako vjerski turizam u Hrvatskoj bilježi dobre
rezultate te ima veliki potencijal za rast i razvoj.

S obzirom da jedno od većih marijanskih svetišta u Hrvatskoj,
ono Gospe Sinjske u Sinju ove godine obilježava veliku, 300. obljetnicu,
upravo se u tom svetištu očekuje moguće i najveći broj posjetitelja,
više od 200 tisuća u tjednu pred Veliku Gospu, a zasigurno će ih na
desetke tisuća biti tamo i na sam blagdan, kada će se mise održavati od
ranog jutra skoro svaki sat, i gdje će ove godine euharistijsko slavlje,
prema najavama, predvoditi kardinal Josip Bozanić.

Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici prošle je
godine posjetilo oko 50 tisuća hodočasnika, a ove godine predviđaju da
će ih doći i više. Veću posjetu, od bar oko 40 tisuća ljudi, očekuju i
Svetištu Majke Božje Trsatske na Trsatu (Rijeka), kao i u Svetištu Gospe
od Utočišta u Aljmašu, koje tradicionalno na taj blagdan posjeti 60–70
tisuća vjernika.

S obzirom da Svetište Gospe od suza u Pleternici kod Požege ove
godine slavi 60. obljetnicu štovanja Gospe od suza i 10. obljetnicu
proglašenja Pleternice Svetištem, i tamo se očekuje veći brojem
hodočasnika nego prošle godine.