Kultura kao turistički proizvod: Na Sveučilištu održan okrugli stol o “Galebu” i Palači Šećerane

U raspravi su sudjelovali: prof.dr.sc. Snježana
Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina s
Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada
Rijeke, Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje
kulturnih dobara Grada Rijeke, Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke, te
Ines Boban-Štiglić, voditeljica razvoja proizvoda iz Turističke zajednice grada
Rijeke. Razgovor je moderirala Kristina Pandža, koordinatorica istraživanja i
projekta za komponentu Sveučilišta.

Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke osvrnuo se na
poveznice „Galeba“ s Rijekom te obrazložio pozadinu izbora tako ambicioznog
pothvata pri prijavi projekta na natječaj Europske unije. „Fenomenalno je da
Rijeka u kojoj su sagrađeni brojni brodovi ima i brod – muzej. U Galeb je
ugrađeno više slojeva povijesti, Rijeka je imala svoj rapidni razvoj i kao
jugoslavenski grad, ne bježimo od toga da je upravo taj period
najreprezentativniji dio Galebove povijesti: da, baš taj, jugoslavenski, Titov,
nesvrstani, sa svim kontroverzama koje nosi“. Pročelnik je također iznio novost
o odluci da se obnovljeni „Galeb“ 2020. godine smjesti uz Molo longo.

Sredstva za projekt “Turistička valorizacija
reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ dobivena su iz
Europskog fonda za regionalni razvoj – Operativnog programa “Konkurentnost i
kohezija”, putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i
Središnje jedinice za financiranje i ugovaranje (SAFU). Po završetku
rekonstrukcije i opremanja, objekti će na ukupno 9524,9 m2 imati višestruku
kulturnu i komercijalnu namjenu: za stalne muzejske postave, povremene izložbe,
kreativne radionice, ljetno kino, tematske konferencije, smještajne kapacitete
i niz komercijalnih usluga vezanih izravno za kulturnu baštinu.

Nakon okruglog stola uslijedilo je predavanje prof.dr.sc.
Tvrtka Jakovine na temu Evolucija nesvrstavanja: od početka Hladnog rata do
2018. Zašto bi “Galeb” mogao postati simbol “svjetske
Hrvatske”?

U video prilogu pogledajte izjave Snježane
Prijić-Samaržije, Nikoline Radić Štivić  i Tvrtka Jakovine na zadanu temu.