Gradskom vijeću predložen rebalans proračuna za 2017. godinu

Kako je istaknula pročelnica Odjela za financije
Jasna Liker, na smanjenje prihoda najveći je utjecaj imala porezna
reforma koja je stupila na snagu s početkom 2017. godine. Iako je država
smanjenje poreznih prihoda nastojala nadoknaditi kompenzacijskim
mjerama, razlika između prvotno planiranih i rebalansom predviđenih
prihoda od poreza na dohodak iznosi 18 milijuna kuna. Također se
smanjuju i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, kao posljedica
nerealizirane zamjene zemljišta te primici od financijske imovine i
zaduživanja. Rashodovna strana proračuna usklađena je sa smanjenim
prihodima.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako se, s obzirom
na to da se predlaže u prosincu, radi o tehničkom rebalansu, kojim se
samo usklađuju stavke prihoda i rashoda koje se nisu realizirale kako je
planirano. Opetovano izrazivši nezadovoljstvo poreznom reformom,
gradonačelnik Obersnel je kazao kako je njezino provođenje jedini razlog
smanjivanja izvornih prihoda Grada Rijeke.
„Uz porast BDP-a, rast broja zaposlenih te uspješnog poslovanja riječkih
poduzetnika, nema razloga da nam se smanjuju prihodi od poreza na
dohodak. Država nastoji nedostajuće prihode nadoknaditi kompenzacijskim
mjerama, no moram izraziti nezadovoljstvo načinom na kojim se mjere
tretiraju u proračunu – ne kao izvorni prihodi proračuna, nego kao pomoć
iz proračuna, što s principijelne strane smatram neprihvatljivim,“
kazao je gradonačelnik Obersnel.

Ujedno je upozorio kako će, s obzirom na to da se kompenzacijske
mjere isplaćuju s mjesecom odgode, Grad Rijeka ostati u 2017. godini
zakinut za nadoknadu nedostajućih prihoda od poreza za dohodak za jedan
mjesec. Istaknuo je kako se često govori o prihodima iz europskih
fondova kao alternativnom načinu financiranja, no izostavlja se kako
jedinice lokalne samouprave najčešće moraju za projekte osigurati 15 do
20 posto vlastitih sredstava, koji bi se trebali financirati iz izvornih
prihoda, dakle prihoda koji se zakonskim rješenjima stalno smanjuju,
što pak znači da ostaje i manje sredstava za druge svrhe koje se moraju
financirati iz istog izvora.

„Aktualna porezna reforma samo je nastavak u nizu poreznih promjena
kojim se smanjuju izvorni prihodi gradova i općina te su jedinice
lokalne samouprave sve manje samoodržive i sve više ovisne o državnom
proračunu, što je sasvim suprotno ideji decentralizacije,“ zaključio je
gradonačelnik.

Uz prijedlog prvog rebalansa proračuna predloženi su i prateći
dokumenti, izmjene Programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke za
2017. godinu te Plana raspodjele spomeničke rente. Program javnih
potreba u kulturi povećan je za 290 tisuća kuna donacije Hrvatskog
audiovizualnog centra, dok su neutrošena sredstva spomeničke rente
usmjerena u izvođenje radova na H-objektu u kompleksu Benčić, u koji se u
rujnu uselio Muzej moderne i suvremene umjetnosti.