Koncert “Jug – sjever” za veliko finale kazališne sezone

Nakon
što je prošle godine koncertna sezona riječkog Kazališta zaključena Petom
simfonijom Gustava Mahlera, posebno nadahnuti maestro Ville Matvejeff ponovno
će uz orkestar, zbor i soliste Opere HNK Ivana pl. Zajca publici pružiti
grandiozan svečani koncert. Uzbudljivo putovanje jugom i sjeverom Europe
počinje koncertnom izvedbom opere, „La vida breve” / „Kratki život” Manuela de
Falle, a nakon stanke nastavlja se Kullervo simfonijom Jeana Sibeliusa, uz
titlove na hrvatskom jeziku.

Partner
koncerta je Veleposlanstvo Finske u Republici Hrvatskoj jer je koncert
središnji dio programa „Finska 100“ u Hrvatskoj kojim se obilježava 100.
obljetnica finske samostalnosti. Gotovo da nema boljeg načina obilježavanja
važnog finskog jubileja nego što je to izvedbom grandiozne simfonije „Kullervo“
najvećeg finskog skladatelja Jeana Sibelisa.

Solisti
uzavrelog juga odnosno opere „La vida breve” su Anamarija Knego, Sofija
Cingula, Marko Fortunato, Slavko Sekulić, Vivien Galletta, Dario Bercich,
Robert Kolar, Martin Marić, Ljubov Košmerl-Judčenko, Tea Ban i Boris Mohorić.
Solisti djela sa sjevera (Kullervo simfonija) su pak Ivana Srbljan i Robert
Kolar.

Maestro
Matvejef fneće biti jedini Finac koji će sudjelovati u izvedbi jer njegov će
surarodnjak Jukka Merjanen biti koncertni će majstor. Riječ je o vrsnom
violinisut s diplomom Sibelius akademije, koji iza sebe ima brojne nastupe kao
koncertni majstor, solist i komorni glazbenik kako u Finskoj, tako u
inozemstvu, a osobito se ističe trogodišnje razdoblje kada je bio prvi
koncertni majstor Kraljevske filharmonije u Londonu. Svira na violini Andrea
Guarneri iz 1678. godine.

Dodajmo
na kraj ponešto o skladateljima, predstavnicima juga i sjevera, i njihovim
djelima što su na programu ovog svečanog, završnog koncerta.

Manuel de Falla
(1876 – 1946) najznačajniji je španjolski skladatelj ranog dvadesetog stoljeća.
Skladao je vrsnu vokalnu glazbu, instrumentalnu komornu glazbu za gitaru,
orkestralne skladbe, balete, scensku kantatu itd. Još se kao student na
Konzervatoriju u Madridu zainteresirao za španjolsku renesansnu glazbu,
španjolski folklor, andaluzijsku mješavinu arapskih i starošpanjolskih
glazbenih elemenata, za nacionalnu operu. Taj se utjecaj osobito prepoznaje u
„La vida breve” / „Kratki život” skladanoj 1905. prema libretu Carlosa
Fernándeza Shawa, na andaluzijaskom dijalektu. Praizvedba je bila Nici u
Municipal Casino Theatru 1. travnja 1913. Priča se vrti oko prelijepe mlade
Romkinje, strastveno zaljubljene u mladića Paca koji ipak odabire oženiti se
Carmelom iz višeg staleža…

Jean Sibelius
(1865 – 1957) najznačajniji je finski skladatelj. Taj status proizlazi iz
činjenice da je znao kombinirati svoj originalni stil s nacionalnom povijesnom
sviješću i snažnom vezom s prirodom Finske. Sibelius je umjetnik koji crpi inspiraciju iz dva ključna izvora: prirode i
mitologije. Pripadao je generaciji skladatelja koji su znali koristiti glazbu
kao emocionalne odgovore na krajolik, vrijeme, prirodne ritmove svijeta.
Nezaboravni svijet ratnika i čarobnjaka iz mitologije zauzima posebno mjesto,
njegovo korištenje mitologije neusporedivo je s ičijim još od Wagnera.

Kullervo simfonija, op. 7, monumentalno je vokalno i orkestralno petostavačno
djelo za dvoje solista, muški zbor i orkestar, kojim se 26-ogodišnji Sibelius
potvrdio kao skladatelj. Na Kullervu je počeo raditi u proljeće 1891. u Beču, a
prvi je put djelo izvedeno u velikoj dvorani Sveučilišta u Helsinkiju 28.
travnja 1892.  Za izvanredno djelo vladao je veliki interes, Sibelius je
postao kulturni heroj Finske jer  kroz
njegovu glazbu jasno se pronalazio ključ za razumijevanje njegova naroda,
karaktera i njihove odlučne potrage za neovisnošću.