Priopćenje potpisuju gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela i
članova Pregovaračkog odbora Grada Rijeke kojeg čine: Ivan Šarar, pročelnik
Odjela gradske uprave za kulturu, Marin Blažević, intendant HNK Ivana pl.
Zajca, Magdalena Lupi Alvir, ravnateljica Gradskog kazališta lutaka Rijeka,
Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeka, Niko Cvjetković, ravnatelj
Gradske knjižnice Rijeka, Slaven Tolj, ravnatelj Muzeja moderne i suvremene
umjetnosti, Tatjana Veljačić, savjetnik za ekonomske poslove u Odjelu gradske
uprave za kulturu i Anna Dumičić, Savjetnik za pravne poslove u Odjelu gradske
uprave za kulturu.
“Sindikat navodi kako Grad Rijeka ne želi odnose s
radnicima urediti kolektivnim ugovorom. To nije točno. Grad Rijeka jest za
kolektivni ugovor što dokazuje i činjenica da su pokrenuti pregovori za njegovo
potpisivanje još u mjesecu studenom 2016. godine. U suprotnom, zašto bi se Grad
Rijeka uopće uključivao u pregovore? Ono što Grad Rijeka ne želi je da nazivi
radnih mjesta i odgovarajući koeficijent složenosti poslova budu dijelom
kolektivnog ugovora.
Dosadašnja praksa i varijanta kolektivnog ugovora za ustanove
u kulturi neodrživa je i nefleksibilna. Da pojasnimo: kolektivni ugovor za
ustanove u kulturi Grada Rijeke sadrži radna mjesta (postojeća i potencijalna),
s precizno određenim koeficijentom složenosti poslova za svako od navedenih
radnih mjesta iz kojega u konačnici proizlazi i visina plaće. Za svaku, pa i
najmanju izmjenu odnosno dopunu radnih mjesta i koeficijenata složenosti
poslova potrebno je da za isti pregovarački stol sjednu predstavnici osnivača –
Grada Rijeke, uprave svih ustanova u kulturi, njihovi sindikalni predstavnici
odnosno Sindikat. I laiku je jasno da se u takvoj situaciji automatizmom
odustaje od bilo kakve promjene upravo radi sporog, kompliciranog i
demotivirajućeg postupka izmjene i dopune kolektivnog ugovora. To je razlog zašto
smatramo da praksu takvog kolektivnog ugovora treba izmijeniti. Tim više jer
niti jedan drugi kolektivni ugovor u sustavu javne uprave ili komunalnih
društava ne sadrži koeficijente plaća!
Nadalje, ne postoji prijedlog uvođenja nejednakog rasporeda
radnog vremena, kako to tvrdi Sindikat. O tome se razgovaralo prvenstveno u
kontekstu samo jedne ustanove: Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca,
ali se od toga tijekom kolektivnog pregovaranja odustalo što je jasno naznačeno
i u zapisniku s jednog od sastanaka
pregovaračkih odbora.
I konačno, ne stoji tvrdnja da Grad Rijeka ne želi priznati
viša zvanja u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, Muzeju grada Rijeke i
Gradskoj knjižnici Rijeka. Točno je da Grad Rijeka i ravnatelji ustanova u
kulturi smatraju da kao osnivač i poslodavci imaju pravo definirati strukturu
zaposlenih, odnosno odlučiti koliko je zaposlenih s višim zvanjima potrebno u
pojedinoj ustanovi. Grad Rijeka i ravnatelji ustanova smatraju da nije
prihvatljivo da postoji automatizam prilikom napredovanja u zvanjima na način
da to istovremeno znači obvezu poslodavca da zaposlenika koji je napredovao u
stručnom zvanju rasporedi na drugo, bolje plaćeno radno mjesto unutar ustanove,
ukoliko to ne koincidira s novim, složenijim opisom poslova i plana kadrovske
popunjenosti ustanove kojeg je prethodno odobrio osnivač. Navedeni stav
poslodavca jasno je istaknut tijekom kolektivnog pregovaranja, te je naveden u
zapisniku s istoga.
Moramo reći i da je iz priopćenja Sindikata, ali i iz
dosadašnjeg tijeka kolektivnog pregovaranja, više nego jasno da sindikati ne
vide širi smisao kulture kao javnog servisa već ustanove vidi kao priliku za
nekritičko raspolaganje javnim novcem kako bi pojedinci uživali veća prava no
što kvalitetom svojeg rada ili pak stručnim znanjem zaista i zaslužuju.
Naime, osim navedenih dezinformacija, zanimljiva je i
eksplicitna nezainteresiranost Sindikata za bilo što osim njihovih plaća
obzirom da su sindikalni pregovarači tijekom pregovora ustvrdili da ih se uopće
ne tiču sljedeće činjenice:
- Grad
Rijeka je ukupan iznos proračuna ustanova u kulturi u proteklih 5 (pet) godina
povećao za ukupno 4 (četiri) milijuna kuna, - Grad
Rijeka je u tom periodu osnovao jednu novu ustanovu u kulturi – Art-kino, te jedno novo Trgovačko društvo –
RIJEKA 2020 d.o.o., te povećao ukupan broj zaposlenika u ustanovama u kulturi i
Trgovačkom društvu RIJEKA 2020 d.o.o za
35 (tridesetpet) osoba, a planira se i daljnje povećanje ljudskih
potencijala do 2020. godine. - Grad
Rijeka ulaže velike napore u poboljšanje infrastrukturnih uvjeta rada
djelatnika u kulturi pa je tako u svim gradskim ustanovama predviđen značajan
infrastrukturni iskorak financiranjem kroz EU projekte ili pak izravno iz
proračuna Grada Rijeke, - HNK
Ivana pl. Zajca Rijeka je kroz upravljanje s Hrvatskim kulturnom domom na
Sušaku postao prvo hrvatsko kazalište s dvije scene, - u tijeku
je realizacija prve faze nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, - Gradska
knjižnica Rijeka dobila je 2 (dva) nova ogranka, - Art –
kino dobilo je drugi projekcijski prostor – Mini Art-kino itd.
Treba istaknuti i da Sindikat prigodno zaboravlja da je
upravo angažmanom službenika u gradskoj upravi Grad Rijeka postao Europska
prijestolnica kulture za 2020. godinu, ali i da
“kultura” i “uprava” nisu dvije suprotstavljene
strane. „Kultura“ i „uprava“ su jedna strana, javni servis, a s druge strane su
građani, publika, koja naš rad financira i koju itekako zanimaju i plaće, i
uvjeti rada i infrastruktura te u konačnici kvaliteta programa. Fokusiranost
Sindikata samo i isključivo na plaće pokazuje da su djelatnici u kulturi
zaboravili na svoju javnu funkciju i da su vođeni isključivo svojim
partikularnim interesima.
Vezano uz plaće i usporedbu plaća u „upravi“ i „kulturi“,
potrebno je istaknuti da su koeficijenti složenosti poslova od 2,5 i 3,1, kakve
ima niz djelatnika u ustanovama u kulturi s visoko stručnom spremom (VSS),
znatno viši od onih koje imaju službenici u gradskoj upravi, pa tako i u Odjelu
gradske uprave za kulturu, a koji nisu zaposleni na (ruko)vodećim
(voditeljskim) pozicijama. U tom je kontekstu također zanimljivo kako u Tablicu
za usporedbu koeficijenata Sindikat nije uvrstio plaće Intendanta odnosno
ravnatelja ustanova, ali su uvrstili koeficijent složenosti poslova pročelnika
Odjela gradske uprave za kulturu.
Kad smo već kod matematike, treba objasniti i 5% nižu
osnovica za radnike u kulturi o kojoj govori Sindikat. Za posljednjeg od čak
tri smanjenja plaća službenicima u gradskoj upravi koja su se dogodila u
godinama gospodarske krize i smanjenog priliva sredstava u proračun, pokazalo
se da ne postoji mogućnost da se koeficijenti djelatnika u ustanovama u kulturi
smanje kroz kolektivno pregovaranje u za to optimalnom roku, dok su istovremeno
službenici u gradskoj upravi s lakoćom prihvatili dogovor s poslodavcem pri
tome shvaćajući u kakvim gospodarskim prilikama građani u Hrvatskoj žive
posljednjih godina. Stoga je odabrano kompromisno rješenje prema koje je za 5%
smanjena osnovica plaće u odnosu na osnovicu u Gradu Rijeci. Dakle, kad su u
gradskoj upravi snižavani koeficijenti složenosti poslova, u ustanovama u
kulturi smanjena je osnovica, uz izuzetak najnižih plaća u rasponu od 0,75 –
1,11 koeficijenata složenosti poslova koji su zadržali dotadašnju osnovicu
identičnu onoj u gradskoj upravi čime je Grad Rijeka ponovno pokazao socijalnu
osjetljivost.
Naravno da postoje i neke točke oko kojih se slažemo s našim
sindikalnim partnerima.
Točno je da postoji dio neadekvatno plaćenih VSS radnih
mjesta, prvenstveno u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, i kroz ovaj postupak
kolektivnog pregovaranja Sindikatu je nedvojbeno rečeno da postoji namjera
osnivača – Grada Rijeke da se plaće za ta radna mjesta povećaju. Nažalost,
Sindikatu takvo rješenje nije prihvatljivo zato što bi se trebali odreći
privilegije o kojoj drugi radnici (osim onih u ustanovama u kulturi) mogu samo
sanjati: mogućnosti zapošljavanja na radno mjesto usprkos neodgovarajućoj
stručnoj spremi!
Isto tako, postoji i tzv. „zaštitni dodatak“ odnosno odredba
u Kolektivnom ugovoru koja propisuje da osoba zaposlena na radnom mjestu za
koje nema odgovarajuću stručnu spremu, određenim protokom vremena (15 godina)
zapravo kompenzira činjenicu da nema odgovarajuću stručnu spremu za predmetno
radno mjesto, te se njegova plaća izjednačuje s plaćom osobe na istom radnom
mjestu s odgovarajućom stručnom spremom.
To u praksi znači da postoje djelatnici koji primaju plaću za VSS, iako u
stvarnosti imaju SSS.
Toliko o lošijoj poziciji djelatnika u kulturi, pametnom
dosta!
Kada već Sindikat teži prema komparaciji s gradskom upravom
treba istaknuti da službenici u gradskoj upravi imaju osmosatno radno vrijeme
odnosno da “cvikaju kartelu”, kao i da, u pravilu, nemaju mogućnost
rada za drugog poslodavca “u odobrenom fušu”, a pogotovo ne mogućnost
zapošljavanja s neodgovarajućom stručnom spremom. Primjerice, djelatnicima u
HNK Ivana pl. Zajca Zakon o kazalištima omogućuje honorarni umjetnički rad
izvan ustanove, uz prethodnu suglasnost poslodavca, strukovni običaji odnosno
specifičnosti radnog procesa (radno vrijeme određeno terminima odnosno
ciklusima proba, zbog čega pojedini djelatnicima po nekoliko tjedana nisu
obavezni dolaziti na svoje radno mjesto pritom primajući plaću), odnosno
Kolektivni ugovor (mogućnost zapošljavanja s neodgovarajućom stručnom spremom,
što je svojedobno bilo neizbježno zbog deficita na tržištu rada, a što u
posljednjih godina više nije slučaj u većini umjetničkih zanimanja).
Sve ovo su razlozi zbog kojih smatramo da je više nego jasan
napor gradske uprave u poboljšanju kvalitete i kvantitete javno dostupne
kulturne proizvodnje prema našim sugrađanima. Svi navedeni pokazatelji
nedvojbeno idu tome u prilog, stoga je halabuka koju je podigao Sindikat tek
pokušaj medijskog spina iz kojeg je više nego vidljivo da uopće nisu svjesni
razvojnog trenutka riječke kulture niti potreba publike. Očito je, što i sami
kažu, da ih zanimaju samo njihove privilegije kojih se, čak i kada su nelogične
i nedopustive, nipošto ne žele odreći.
Gospodo sindikalisti, takav pristup stvaranju kulture,
zajedničkog javnog dobra, nama nije prihvatljiv!
Namjera Grada Rijeke nije smanjenje troškova u ustanovama u
kulturi već fleksibilniji odnos i pravednija i socijalno osjetljivija
distribucija sredstava za plaće prema najslabije plaćenim radnicima kao i onim
potplaćenim visokokvalificiranim kadrovima. No takva se preraspodjela ne može
napraviti bez partnerskog odnosa sindikata i prihvaćanja činjenice da se neke
stvari nužno moraju mijenjati.
Grad Rijeka spreman je odgovorno nastaviti s pregovorima,
ali nismo spremni na ucjene.”, stoji u priopćenju kojeg potpisuju
gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i članova Pregovaračkog odbora Grada Rijeke
kojeg čine: Ivan Šarar, pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu, Marin
Blažević, intendant HNK Ivana pl. Zajca, Magdalena Lupi Alvir, ravnateljica
Gradskog kazališta lutaka Rijeka, Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada
Rijeka, Niko Cvjetković, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka, Slaven Tolj,
ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Tatjana Veljačić, savjetnik za
ekonomske poslove u Odjelu gradske uprave za kulturu i Anna Dumičić, Savjetnik
za pravne poslove u Odjelu gradske uprave za kulturu.
Podijeli na društvenim mrežama