U srijedu, 9. ožujka s početkom u 19 sati Nikola
Lorencin, redatelj i filmski kritičar, predstavlja svoju knjigu «Džejms Džojs i
film» u kojoj istražuje veze slavnog pisca i sedme umjetnosti. S autorom
razgovaraju filmski kritičar Dragan Rubeša, filmski teoretičar Miroljub
Stojanović te filmski stručnjak Miroslav Tatić. Nakon predstavljanja prinove
knjižnice Art-kino, na repertoaru kina će se naći dva filmska kolaža Nikole
Lorencina.
Prema književnim su djelima Jamesa Joycea snimani
filmovi, no te ekranizacije nisu pobudile veliku pažnju sineasta, smatra
redatelj i kritičar Nikola Lorencin. Poznati autor ovu ‘nepravdu’ ispravlja
svojom knjigom jednostavnog naziva, no ‘joyceovske strukture’. Jedna od
zanimljivosti koju iznosi Lorencin iz same biografije Jamesa Joycea je da je
autor, uz podršku talijanskih biznismena, krajem 1909. u Dublinu otvorio
Kinematograf Volta, prvo kino u Irskoj.
Nakon predstavljanja prinove knjižnice Art-kino u izdanju
Filmskog centra Srbije, na velikom će se platnu prikazati dva filmska kolaža –
«Kolaž Jamesa Joycea» i «Kolaž Istra, Rijeka, Primorje».
Nikola Lorencin, rođen 1940. u Jagodini, filmski je i
televizijski redatelj, kritičar i pedagog. Školovao se u Zemunu, Puli i
Beogradu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu (Opća književnost i teorija)
te na Akademiji za pozorište, radio, film i TV (Filmska i TV režija) u
Beogradu. Ostvario veliki dokumentaristički i televizijski opus. Snimio je veliki
broj dokumentarnih i igranih televizijskih filmova.
Lorencin je bio i selektor programa «Istra i mi» u
Beogradu te autor ciklusa dugometražnih dokumentaraca «Luna rossa» koji je započeo
prije 15-ak godina i koji prati život obitelji i događaje kroz koje su
prolazili mnogi naraštaji Mattea Lorenzina, prožimajući sudbine istarskih
iseljenika tijekom 20-ih godina prošlog stoljeća.
Živi u Beogradu, gdje je, do mirovine, kao redovni
profesor na Fakultetu dramskih umetnosti nastojao povezati svoje redateljsko
iskustvo i pedagošku praksu. Predavao i na drugim školama ili seminarima – u
Beogradu, Nišu, Lazarevcu, Jagodini, Puli. Dvije je godine bio umjetnički
direktor beogradskog Festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma (2000. –
01.) te je dvije godine nakon bio i predsjednik Savjeta istog Festivala.
Podijeli na društvenim mrežama