Okrugli stol o nužnosti izgradnje nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo

Procjenjuje se da bi ta
investicija, ostvarena na komercijalnoj osnovi, osigurala dugoročnu vezu
EU s najvećim tržištima na Bliskom, Srednjem i Dalekom Istoku.

Okrugli stol „Nužnost izgradnje nizinske, dvokolosječne i
elektrificirane željezničke pruge Rijeka- Zagreb – Botovo kao dijela
Koridora 11 Baltic – Jadran, odnosno Route C-65“ organizirali su Centar
za prometno inženjerstvo Hrvatske akademije tehničkih znanosti i
Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, pod pokroviteljstvom Hrvatske
akademije tehničkih znanosti, a zaključci sa skupa predstavljeni su na
konferenciji za novinare.

Tajnik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske Anto Iličić rekao
je da se sudionici rasprave “žele pripremiti za reviziju strategije
prometnog razvitka Hrvatske i reći da ona je skromna, da nije ambiciozna
i da daje predviđanja za skroman rast Luci Rijeka i željeznici.“

“U tom smislu nećemo se oslanjati na one koji su politički
postavljeni na svoje pozicije, oslanjat ćemo se prije svega na najbolje,
u stručnom smislu”, rekao je i nastavio da je “namjera okruglog stola
bila afirmirati društvenu elitu, koja je potpuno marginalizirana u
donošenju strategije Hrvatske, kao i nacionalnog programa izgradnje i
osuvremenjivanja željezničkih pruga”. Stoga će, rekao je, i na sljedeći
okrugli stol pozvati akademike, znanstvenike, stručnjake i top menadžere
i prepustiti im da oni kažu svoja mišljenja.

Na skupu je, među ostalim, zaključeno da Vlada mora odmah
donijeti strateški plan razvoja minimalno do 2020. i dostaviti ga u
Bruxelles, u kojeg mora ugraditi nove objekte i modernizaciju postojeće
željezničke prometne infrastrukture. Sudionici rasprave smatraju da se u
protivnom neće moći koristiti velika bespovratna sredstva iz namjenskih
EU fondova.

Naglašeno je da je EU, na ministarskoj konferenciji u Szczecinu
održanoj 28. lipnja 2010. proglasila Luku Rijeka i Route C-65 svojim
strateškim prometnim koridorom za operativno povezivanje sa zemljama
Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka, kao najvećim tržištima na svijetu.

Također, putem svojih strateških programa i projekata Europska
komisija (EK) je procijenila prometnu potražnju za međunarodnim javnim
prometom od 4,5 milijuna kontejnerskih jedinica na godinu do 2030. preko
Luke Rijeka i Route C-65.

Zaključeno je da je za prihvaćanje procijenjene prometne
potražnje utvrđena nužnost izgradnje dvokolosiječne, elektrificirane
nizinske pruge Rijeka – Zagreb – mađarska granica te modernizacija
postojeće željezničke pruge, budući da nizinska pruga neće biti u
mogućnosti prihvatiti sveukupni novi promet.

Istaknuto je i da je radi razvoja suvremenog intermodalnog
prometnog sustava na Route C-65, Europska komisija prihvatila potrebu
izgradnje višenamjenskog plovnog kanala Vukovar – Šamac i modernizaciju
hrvatske unutarnje plovidbe.

Sudionici skupa smatraju da je za prihvaćanje matičnih
kontejnerskih brodova u transkontinentalnom javnom prometu potrebna
žurna izgradnja kontejnerskog terminala na riječkoj Zagrebačkoj obali i
intermodalnih čvorišta u riječkom zaleđu, a kasnije i izgradnja velikog
matičnog terminala u Omišlju na otoku Krku.

U zaključcima skupa navedeno je i to da je EU za izradu
projektne dokumentacije na Route C-65 te za određene investicijske
zahvate osigurala bespovratna sredstva i mogućnost korištenja svojih
fondova te da je EK utvrdila da su ulaganja strateškog razvojnog
kapitala u objekte željezničke i lučke prometne infrastrukture ekonomski
isplativa te da osobito pozitivno utječu na razvoj malog i srednjeg
poduzetništva na sveukupnoj Route C-65 i osiguravaju povećanje BDP-a
svih zemalja na cijelom prometnom pravcu.