Otvoren 10. kongres Europske esperantske unije u Rijeci

Europska esperantska unija (EEU) je savez svih nacionalnih
esperantskih udruženja u  zemljama  EU i predstavlja esperantski pokret pred
tijelima Europske unije. Na kongresu sudjeluje oko 150 esperantista, i to članova
skupštine EEU, predstavnika raznih stručnih udruga esperantista u Europi, kao i
zainteresiranih aktivista.

Predsjednik Europske esperantske unije Sean O’Riain istaknuo
je kako je esperanto jezik koji spaja ljude bez obzira na naciju, rasu i vjeru.
“U 127 godina postojanja esperanto je postao važan dio europskog kulturnog
nasljeđa te vjerujem da će i u budućnosti pridonositi jačanju europskog
identiteta,” kazao je O’Riain, istaknuvši kako je Hrvatska jedna od
zemalja s najjačom tradicijom esperanta u Europi u kojoj je osmišljena i jedna
od najpopularnijih metoda za učenje esperanta, tzv. zagrebačka metoda.

U ime Grada Rijeke, Jolanda Todorović iz Odjela za kulturu
kazala je kako esperanto jezik, koji pripada svim ljudima koji ga govore i
predstavlja most koji povezuje različite kulture. “Upravo zbog svoje
potpuno afirmativne koncepcije opstao je već više od 120 godina, mijenja se,
nadograđuje i živi s ljudima Europe ne želeći potisnuti materinje jezike, već
vodi računa o njihovoj ravnopravnosti i održanju, suprotstavljajući se
nekim  današnjim pokušajima zatiranja
jezičnih i kulturnih manjina, kao i namjernom korištenju velikih jezika u nametanju
političkih i ekonomskih interesa velesila drugim narodima,” kazala je
Todorović, zaželjevši sudionicima kongresa dobrodošlicu u Rijeku, grad koji svojim
građanima omogućuje da čuvaju i njeguju svoj jezik, kulturu, vjeru, čime se
identitet Rijeke ustvari nadovezuje na poruku koju u sebi sadrži esperanto.

Sudionike je pozdravio i zamjenik primorsko-goranskog župana
Petar Mamula, a pročitano je pismo visokog pokrovitelja, predsjednika RH Ive
Josipovića, koji su u svojim govorima istaknuli demokratsku vrijednost
esperanta, koji se zalaže za jednakost, kako u jeziku, tako i na svim drugim
društvenim poljima.

U okviru kongresne teme glavna predavanja će održati niz
esperantista, kao što su Sean O’Riain i Nikola Rašić, te hrvatski sveučilišni
profesori, kao što su Milorad Pupovac, Jagoda Granić i Emil Heršak.

Esperantisti vrlo intenzivno koriste ovaj međunarodni jezik,
koji u srpnju slavi 127-godišnjicu od svog nastanka, točnije tiska prvog
udžbenika. Radi se o jeziku koji ima veći broj wikipedijskih članaka od
engleske verzije. Naime, kako se radi o gramatički  visoko pravilnom jeziku, razvijen je servis
za prevođenje koji prevodi začuđujućom kvalitetom.

Na esperantu se ne komunicira samo u slobodno vrijeme, već
da na njemu postoje tekstovi iz svih područja života i znanosti, pa ne zaostaje
u osnovnoj znanstvenoj literaturi čak ni za engleskim. Esperanto je idealan
jezik za današnje komuniciranje preko elektronskih medija te ga esperantisti
obilno koriste. Postoje svi servisi, arhive, knjižnice, filmovi te pjesme, iako
je esperanto, zbog činjenice da se radi o umjetnom jeziku, često podcjenjivan
kao manje važan jezik.

Europska esperantska unija je jedna od 30 europskih
nevladinih organizacija koja je član Platforme za višejezičnost, koju je
ustanovila Europska komisija i koja među ostalim predlaže esperanto kao
najbolje propedeutsko sredstvo za učenje stranih jezika (učenjem osnova
esperanta prije učenja drugih jezika ubrzava se učenje bilo kojeg drugog jezika
za 25-35%). EEU također realizira projekte koje financira Europska komisija.
Tako će najesen biti objavljen internetski portal Lingvo.info o svjetskim
jezicima, a s ciljem promocije tzv. malih jezika i višejezičnosti.

Kongres, koji traje sve do 12. srpnja, prilika je da se
sudionici upoznaju i s turističkim i kulturnim vrijednostima zemlje, pa su za
sudionike kongresa organizirani koncerti, kazališne predstave i izleti.