Jedna od najvećih pomorskih nezgoda, potonuće Titanica,
pokrenula je najveće promjene u pomorskom zakonodavstvu, ali je i iznjedrila veliki
broj hrabrih ljudi koji su u hladnoj travanjskoj noći pomagali stradalnicima. U
blizini Titanica u trenutku stradavanja nalazilo se čak šest brodova, ali samo
su Carpathia i njezin zapovjednik kap. Arthura Henrya Rostrona krenuli pomoći
stradalnicima. Kako bi što prije stigli na mjesto stradavanja, kap. Rostron
naredio je isključivanje sve tople vode, pare i ostalih toplinskih izvora, čime
je dostignuta brzina od čak 17 čvorova, a samo zahvaljujući izuzetnoj pomorskoj
vještini kapetana, kazao je dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos, brod se takvom
brzinom i to noću uspio probiti između ledenih santi. Nakon kraće potrage, posada
Carpathije pronašla čamce za spašavanje na kojima je bilo više od 700 putnika.
Uz maketu, koja je u potpunosti ručni rad, stalni postav
izložbe posvećene Titanicu na Pomorskom fakultetu krasit će i slika Neveka
Žunića, s Carpatijom u trenutku podizanja čamaca sa stradalnicima. Nakon
predstavljanje makete, bojnik dr. sc. Željko održao je predavanje o zastavama
Titanica i Carpathije.
Svečanosti na Pomorskom fakultetu prisustvovala je i Anđelka
Rasol, praunuka jednog od putnika Carpathije. Carpathia je bio jedan od
putničkih prekooceanskih brodova u vlasništvu tvrtke Cunard, na kojima je,
prema procjenama, od 1904. do 1912. iz Rijeke otputovalo oko 300 tisuća
iseljenika. Izbijanjem rata između Velike Britanije i Austro-Ugarske ta je
linija ubrzo ukinuta, a posljednji Cunardov brod koji je napustio Rijeku bila
je upravo Carpathia, 22. srpnja 2014. godine.
Podijeli na društvenim mrežama