Akcija Oluja započela je na današnji dan 1995. godine u 5
sati ujutro te najavila kraj petogodišnje srpske okupacije koja je počela u
ljeto 1990. godine blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u
zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje
nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA.
Toga 4. kolovoza Hrvatska vojska i policija oslobodile su
Sveti Rok nedaleko Knina koji se našao u njihovu okruženju, a oslobođeno je i
više gradova i sela na širem okupiranom području.
U ranim večernjim satima toga dana hrvatska i međunarodna
javnost upoznati su da akcija teče prema planu, čemu je prethodio i poziv prvog
hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana građanima srpske nacionalnosti da ostanu
u svojim kućama.
Točno u podne u subotu 5. kolovoza na kninskoj se tvrđavi
zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava što je označilo oslobađanje Knina
kao središta i simbola srpske pobune.
Tada su oslobođeni i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo,
Vrlika, Primišlje kraj Slunja te više prometnica, a oslobođena je i Dubica te
su hrvatske snage došle na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Idući dan, 6. kolovoza, hrvatske su snage oslobodile Plaško,
Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza
tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije Oluja
u bivšim sektorima sjever i jug.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage
oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu
države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu
reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a
više od 1400 ih je ranjeno.
U znak zahvale hrvatskim braniteljima se od 2008. godine uz
državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi i kao
Dan hrvatskih branitelja.
Podijeli na društvenim mrežama