“Iznimno je mala vjerojatnost da će ova zima biti topla poput one 2006./2007. te da će biti ekstremno hladna. Vjerojatnija je prosječna zima 2012./2013., čak i malo toplija, smatra prognostičar DHMZ-a Zoran Vakula te ističe kako dugoročne prognoze za cijelu zimu nisu ujednačene.
Neki kompjutorski modeli, primjerice meteorološke službe Velike Britanije, daju povećanu vjerojatnost za negativno odstupanje od srednje sezonske temperature u većini Hrvatske, a po izračunima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u Readingu, također u Velikoj Britaniji, izglednije je pozitivno odstupanje diljem Hrvatske, osobito na Jadranu. Vakula napominje da se modeli ECMWF-a godinama pokazuju prilično vjerodostojnima za naš dio Europe i po mnogobrojnim su analizama jedni od najboljih u svijetu.
Po prognozama ECMWF-a, ukupna količina oborina tijekom zime 2012./2013. u Hrvatskoj najvjerojatnije će biti većinom manja od prosječne, a srednji tlak zraka viši od prosjeka pa bi se, kaže Vakula, moglo zaključiti kako će nad našim područjem prevladavati djelovanje anticiklone, osobito u siječnju i veljači.
Vakula ističe da se neka obilježja mogu zamijetiti premda priložene slike ocjena odstupanja temperature po sezonama nisu dovoljne za potpuno komentiranje klimatskih promjena.
Primjerice, uočljivo je izraženije odstupanje od prosječnih vrijednosti u toplijem dijelu godine, najčešće ljeti, pri čemu je zanimljivo primijetiti kako su u posljednjih deset godina samo dva ljeta, i to ne diljem Hrvatske, bila prosječne temperature, a nigdje nije zabilježeno ljeto hladnije od prosječnoga, koje se po standardu Svjetske meteorološke organizacije izračunava od 1961. do 1990. godine.
U ostalim je sezonama bila češća pojava prosječne temperature, osobito zimi, kada je “čak” četiri puta bilo hladnije nego što je uobičajeno, a samo je zima 2006./2007. bila ekstremno topla.
“A kolika je vjerojatnost da će Konferencija o klimatskim promjenama, koja se od 26. studenoga do 7. prosinca održava u Dohi, završiti kvalitetnim zaključcima i izvedivim postupcima i mjerama za ljude, Zemlju i klimu, za kolektivnim dobrom, a ne samo pojedinačnim, teško je i nezahvalno prognozirati. Valja nam se nadati da će se dogovoriti više od toga da će se samo nastaviti dogovarati. Vrijeme je za djelovanje i promjene dosadašnjeg ponašanja! I zbog nas samih, i zbog drugih i naše djece”, ističe Vakula.
Vakula podsjeća da je ovogodišnji studeni bio jedan od najtoplijih u povijesti mjerenja, u Makarskoj i Splitu, primjerice, čak najtopliji od 1948., barem po preliminarnim analizama. Na zagrebačkome Griču studeni je bio šesti najtopliji od 1862. godine a zbog tog mjeseca, te po odstupanjima od prosjeka sličnoga mu rujna, cijelu će jesen kolege klimatolozi, nakon detaljnih analiza, uskoro ocijeniti vrlo toplom, u mnogim mjestima čak i ekstremnom premda je listopad u Hrvatskoj bio ‘samo’ prosječan i topao.
“Slično kao listopad ocijenjeni su još siječanj, travanj i svibanj, dok su ostali mjeseci bili topli do ekstremno topli, a samo je veljača diljem Hrvatske bila hladnija od prosjeka. Stoga je srednja temperatura dosadašnjeg dijela godine, a i posljednjih 12 mjeseci, na postaji Zagreb Grič čak druga najviša od 1862., odmah iza 2007., te za 0,1°C viša od 2000. godine, čije je razdoblje siječanj-prosinac bilo najtoplije – do sada, a vjerojatno i ubuduće jer prognoze za prosinac ne upućuju na neku dugotrajniju iznadprosječno visoku temperaturu. Dapače! U Zagrebu i okolici vjerojatnije je manje negativno odstupanje od prosjeka, čemu će osobito pridonijeti prva polovica mjeseca. Slična je prognoza i za većinu kontinentalne Hrvatske, dočim je na Jadranu izgledniji barem malo topliji prosinac od prosječnoga, napose u Dalmaciji”, ističe prognostičar DHMZ-a Zoran Vakula.
Podijeli na društvenim mrežama