Prvom presudom u četvrtak, 23. veljače na riječkome Upravnom sudu odbijen je
tužbeni zahtjev protiv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u
predmetu uklanjanja građevine. Druga dva spora, koji se odnose na odobrenje za
obavljanje djelatnosti prometa i streljiva i postupanje Državnog inspektorata u
nadzoru, bit će nastavljena na sljedećim ročištima.
Riječki Upravni sud, na kojem su zasad imenovana tri suca, primio je dosad
oko 250 tužba. Najviše njih odnosi se na porezne stvari, zatim
mirovinsko-invalidsko-zdravstvene predmete te na imovinsko-pravne sporove i
prijepore u vezi s građenjem.
Najviše tužba primljeno je s područja Primorsko-goranske županije (46 posto)
i Istarske županije (29 posto). Manje tužba iz Karlovačke županije (17 posto), a
najmanje iz Ličko-senjske županije (osam posto). Udjeli su približni udjelu
pojedine županije u ukupnom stanovništvu na području ovlasti riječkoga Upravnog
suda. Iz suda navode da se s početkom rada riječke upravne sudnice nastavlja
provedba novog Zakona o upravnim sporovima te da je početna faza uhodavanja
sudova i obrade tužba prešla u fazu suđenja.
Upravni sudovi u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu počeli su raditi 1.
siječnja ove godine, kao prvostupanjski upravni sudovi, a početkom godine
Upravni sud nastavio je rad kao drugostupanjski Visoki upravni sud RH sa
sjedištem u Zagrebu. Reforma upravnog spora dio je ukupne reforme hrvatskoga
pravosuđa i bila je jedan od važnih elemenata u pristupnim pregovorima Hrvatske
i EU.
U upravnim sporovima tužitelji su najčešće građani ili tvrtke, tuženici su
uvijek tijela javne vlasti, a tužitelji se upravnom sudu mogu obratiti tek pošto
se iscrpi pravni put u upravnom postupku.
Obnašatelj dužnosti predsjednika Upravnog suda u Rijeci Alen Rajko istaknuo
je najvažnije novine koje je, osim osnutka četiriju upravnih sudova, uz Visoki
upravni sud u Zagrebu, donijela reforma upravnog spora. Kako navodi, rasprave u
upravnom sporu uz sudjelovanje stranaka prije su se održavale samo iznimno, a
sada će se održavati u pravilu, osim u rijetkim slučajevima. Upravni sudovi
sada, osim što i dalje imaju ovlasti za poništenje osporenoga upravnog akta,
sami mogu riješiti spor, a osim nadzora upravnih akata, sada nadziru i
zakonitost postupanja uprave i upravnih ugovora. Upravni sudovi sada mogu sami
utvrđivati činjenice i više nisu vezani činjenicama utvrđenima u upravnom
postupku prije upravnog spora.
Uvedeno je pravo žalbe Visokome upravnom sudu, koja se može dati samo protiv
presuda u kojima je sud prihvatio tužbeni zahtjev i sam riješio stvar. Troškovi
spora sada će se podmirivati prema uspjehu u sporu, a prije je svaka strana
morala podmiriti svoje troškove, istaknuo je Rajko.
Po podatcima iz Ministarstva pravosuđa, u upravnim sudovima u Rijeci i Splitu
imenovana su tri suca, u Upravnome sudu u Osijeku četiri, a u Upravnome sudu u
Zagrebu imenovano je 11 sudaca. Svi su preuzeli dužnost 1. siječnja. Pomoćnik
ministra pravosuđa Ivan Crnčec ističe kako to ministarstvo, po planu o
popunjavanju slobodnih sudačkih mjesta u svim sudovima u Hrvatskoj u 2012., ove
godine namjerava dodatno imenovati suce upravnih sudova. Tako planira imenovati
dva suca u Upravni sud u Zagrebu, tri u Upravni sud u Osijeku te po četiri suca
u Upravni sud u Splitu i Rijeci.
Visoki upravni sud ima 33 suca i ove godine nije predviđeno povećanje njihova
broja, naveo je Crnčec.
Podijeli na društvenim mrežama