Znanstveni skup o Šimunu Kožičiću Benji i njegovoj riječkoj tiskari

Skup je posvećen modruškom biskupu Šimunu
Kožičiću Benji, koji je pokrenuo djelovanje tiskare u Rijeci i u dvije godine
otisnuo, po dosadašnjim saznanjima, šest glagoljskih knjiga.

U uvodnom dijelu skupa okupljene su
pozdravili riječki nadbiskup Ivan Devčić, tajnik Razreda za filološke znanosti
HAZU August Kovačec u ime predsjednika HAZU Zvonka Kusića, počasna predsjednica
organizacijskog odbora Anica Nazor, dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci
Predrag Šustar i drugi.

Govoreći o životu i djelovanju Kožičića
Benje, gospićko-senjski biskup Mile Bogović podsjetio je da je Kožičić Benja
rođen oko 1460. u Zadru gdje je i umro 1536. Godine 1509. imenovan je modruškim
biskupom, ali se morao skloniti zbog osmanlijske opasnosti, najprije na
područje Vinodola, a potom i u Rijeku. Bogović je ocijenio da je Kožičić Benja
u svojstvu biskupa bio pravi pastir u ta teška vremena te istaknuo da je bio i
odgovorni intelektualac djelujući i izvan svoje profesije. “Promatrao je
stanje u društvu kako bi što bolje odgovorio na njegove potrebe”, rekao je
Bogović ustvrdivši da je i pokrenuo tiskaru i tiskao knjige na hrvatskom jeziku
u razdoblju opasnosti da cijeli narod ili nestane ili se utopi u drugim
narodima.

Povjesničar Petar Strčić izložio je pregled
povijesnog stanja Rijeke i šire okolice u vrijeme Kožičićeva života. Podsjetio
je da je to bilo doba osmanlijskih prodora s istoka, koji su stigli sve do
Klane sjeverno od Rijeke ali i mletačkih zaposjedanja ostataka nekadašnje
hrvatske države te teškog gospodarskog stanja. Upravo u takvoj Rijeci odlučuje
živjeti u egzilu Kožičić Benja, naveo je Strčić.

Istaknuo je da je Kožičićev tiskarski
pothvat spominjan na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. i 1947. godine, u
sklopu pregovora o razgraničenju, kao dokaz hrvatskog identiteta na ovom
području.

Na skupu koji završava danas sudjeluje
dvadesetak znanstvenika i stručnjaka a govori se, osim o Kožičićevu životu i
djelu te njegovoj tiskari, o jeziku Kožičićevih djela, tipografskim značajkama
izdanja njegove tiskare te o njegovim latinskim govorima.