Javna rasprava o prijedlogu zakona o visokom obrazovanju

Organizatori javne rasprave su Jean Monnet katedra za Europsko javno pravo Pravnoga fakulteta i Fakultet političkih znanosti pa su i uvodničari bili profesori tih dvaju fakulteta Siniša Rodin (Pravni fakultet) i Zoran Kurelić (Fakultet političkih znanosti), a pridružio im se i inozemni konzultant za Europski kvalifikacijski okvir Peter Debreczeni.

Stručnjak za europsko pravo Siniša Rodin tako je, primjerice, ustvrdio da je u spomenuti zakonski prijedlog “utkan defekt” suprotan jednoj od direktiva Europske komisije po kojoj se puna kvalifikacija stječe nakon najmanje tri, a najviše četiri godine visokoškolskog obrazovanja. Jer, objasnio je, u zakonskom prijedlogu stoji da se nakon završenoga preddiplomskog studija stječe kvalifikacija za “određene stručne poslove”, ali da pojam “visokostručni rad” nije kategorija prava EU i ograničava slobodu kretanja radnika i slobodu pružanja usluga te se, kazao je, za osobe s punom kvalifikacijom stečenom u EU neće smatrati da su “visokostručne”.

Profesor Kurelić ustvrdio je pak da je “fatalna greška učinjena 2004. godina izmjenama Zakona o znanosti i visokom obrazovanju kada je predbolonjska diploma izjednačena s diplomskom (masterom)” te da sve što se poslije događalo na području visokoga obrazovanja zapravo više nije imalo veze s Bolonjskim procesom. Tako se, nastavio je, “dogodila patološka stvar da studenti koji završe trogodišnji preddiplomski studij nisu ‘zapošljivi’ te su svi upućeni na petogodišnji studij čime je zapravo napravljena anti-Bolonja”.

Jer, istaknuo je, jedna od glavnih zadaća bolonjske reforme bila je upravo ta da se puna kvalifikacija stekne nakon najmanje tri, a najviše četiri godine preddiplomskoga studija .

U raspravi koja je slijedila tako je, primjerice, dekan Pravnoga fakulteta Žarko Potočnjak ustvrdio da je prijedlog zakona o visokom obrazovanju, kao i druga dva zakonska prijedloga iz toga “paketa” – o znanosti i sveučilištu, pisan na antiakademski način pri čemu je socijalni dijalog samo fingiran. Profesor Potočnjak smatra da je riječ o “potpuno neprihvatljivom setu zakona”.

S njim je suglasan i profesor na Filozofskome fakultetu Gvozden Flego koji, kako je rekao, nije u stanju dokučiti motivaciju pisanja tih zakonskih prijedloga, a nada se da će postojati barem minimum političke mudrosti da se oni ne puste u saborsku proceduru.