Može li strip pomoći u učenju hrvatskog jezika? Sudeći prema „Divljem lektoru“, knjizi Josipa Sršena predstavljenoj u Gradskoj knjižnici Rijeka, itekako može. Jezične nedoumice, pravopisne i gramatičke zavrzlame, koje mnogima još od školskih dana predstavljaju svojevrsni bauk, u ovoj su knjizi dobile sasvim drukčije lice, lice mačka lektora koji uz mnogo humora, dosjetki i zanimljivih primjera čitatelje vodi kroz zamke hrvatskog jezika.
Predstavljanje, održano u prostoru Gradske knjižnice Rijeka u Art-kvartu Benčić, a koje je moderirao Kristian Benić, nije okupilo brojnu publiku, no otvorilo je zanimljivu temu o mogućnostima povezivanja stripa, jezika i obrazovanja, osobito kada je riječ o djeci i mladima.
Sršenov duhoviti mačak omiljeni jezični stručnjak
„Divlji lektor“ je jezični savjetnik u obliku stripa, nastao na temelju istoimenih novinskih pasica koje je Sršen objavljivao u Jutarnjem listu. U glavnoj je ulozi mačak koji preuzima ulogu jezičnog stručnjaka i kroz niz kratkih, duhovitih situacija objašnjava pravopisne i gramatičke nedoumice, upozorava na česte pogreške i pokazuje koliko hrvatski jezik može biti zanimljiv kada mu se pristupi izvan uobičajenih obrazovnih okvira.
Upravo je spoj vizualnog pripovijedanja, humora i jezičnih pravila najveća vrijednost ove knjige. Umjesto suhoparnog nizanja pravila, Sršen koristi mogućnosti stripa kako bi jezične probleme približio čitatelju, pojednostavio njihovo razumijevanje i učinio ih lakšima za pamćenje. Takav pristup mogao bi biti osobito koristan djeci i mladima, kojima vizualni sadržaji i kratke, duhovite priče mogu poslužiti kao poticaj za učenje, ali i razvijanje interesa za vlastiti jezik.
Josip Sršen – crtač stripova, pisac, ilustrator, prevoditelj… i knjižničar
Iza „Divljeg lektora“ stoji autor koji se teško može svesti na samo jedno zanimanje. Josip Sršen je crtač stripova, pisac, ilustrator, prevoditelj, lektor i nakladnik, a tijekom godina okušao se u gotovo svim segmentima nastanka i objavljivanja knjiga. Njegov profesionalni put obuhvaća rad na stripovima, ilustracijama, prijevodima i lekturi, pa se i „Divlji lektor“ može promatrati kao svojevrsni susret dvaju područja kojima se godinama bavi, jezika i crteža.
Stripom se počeo baviti 2004. godine, kada je sudjelovao u osnivanju fanzina PIPCI!, a svoje je radove poslije objavljivao u Endemu, Q stripu i ediciji Hrvatski velikani. Ilustrirao je za Modru lastu i udžbenike, a tri je godine u Jutarnjem listu objavljivao edukativno-humoristični strip „Ma daj…“, nakon kojeg je nastao i „Divlji lektor“. Surađivao je i s izdavačkom kućom Fibra, za koju je obavljao različite poslove vezane uz nastanak stripovskih izdanja.
Autor je i strip-albuma „Congo i Mongo“ i „Brkovi“, zbirke novinskih pasica „Ma daj…“ te kolekcije 24-satnih stripova „Šumska zgoda“. Uz vlastiti nakladnički rad, danas radi kao knjižničarski tehničar u Knjižnicama grada Zagreba.
Predstavljanje „Divljeg lektora“ pokazalo je kako se o jeziku može govoriti i izvan strogo propisanih gramatičkih i pravopisnih okvira, bez odricanja od njihove važnosti. Strip se pritom pokazuje kao zanimljiv posrednik između znanja i zabave, a Sršenov mačak kao lik koji bi mogao pronaći svoje mjesto ne samo na policama ljubitelja stripa nego i u školskim knjižnicama i učionicama.
Radno čitanje
Događanje je održano u sklopu programa „Radno čitanje vol. 2.“, kojim Gradska knjižnica Rijeka, uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, nastoji razvijati čitateljsku publiku među obrtnicima, samozaposlenima i mladim profesionalcima. Partner programa je Obrtnička komora Primorsko-goranske županije.
Podijeli na društvenim mrežama