Osmišljena je kao kronološki podsjetnik na bogatu i slojevitu povijest legendarnog broda. Dok traju opsežni radovi na dovršetku njegove obnove i postavljanju stalnog muzejskog postava, izložba ne donosi samo biografiju Galeba. Ona ona ujedno najavljuje okosnicu sadržaja koji će činiti njegov stalni postav.
Priča o brodu počinje 1938. godine, kada je Kraljevina Italija naručila izgradnju četiri broda za prijevoz banana iz svojih kolonija, među kojima je i RAMB III. Početkom Drugog svjetskog rata, brod je prenamijenjen u ratnu krstaricu, a 1943., nakon kapitulacije Italije, prelazi u ruke njemačke mornarice i postaje minopolagač nazvan Kiebitz. U šest godina brod dva puta stradava: prvi put kad je torpedo pogodio pramac u libijskoj luci Benghazi, a drugi put kad su ga bombardirali saveznički zrakoplovi u riječkoj luci, gdje je ostao potopljen tri godine.
Od 1948. godine, nakon što je firma Brodospas, koristeći inovativnu tehniku, podigla brod s morskog dna, brod je dobio novo ime i započeo novo poglavlje vlastite povijesti. Do raspada Jugoslavije, brod je obnašao dvije izuzetno značajne uloge. Kao školski brod Jugoslavenske ratne mornarice, Galeb je plovio širom svijeta, sudjelujući u više od 30 putovanja na kojima su se školovali mnogi budući časnici. Osim što su stjecali teorijsko znanje, oni su imali priliku usavršiti svoje vještine na moru, što je bilo od neprocjenjive važnosti za razvoj mornarice.
No, Galeb nije bio samo školski brod – on je postao i ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. U toj ulozi, brod je bio pozornica političkih i diplomatskih aktivnosti, tijekom 14 putovanja u 18 zemalja. Galeb je bio mjesto gdje su se vodili važni razgovori s državnicima, predsjednicima i premijerima, te politički oblikovala sudbina Jugoslavije i Pokreta nesvrstanih. Ovaj povijesni pokret, predvođen Jugoslavijom, predstavljao je alternativu podjeli svijeta na istočni i zapadni blok, tražeći miroljubiv suživot i ravnomjeran gospodarski razvoj zemalja u razvoju.
Nakon raspada Jugoslavije, Galeb je bio privezan u Crnoj Gori. Godine 2000., grčki poduzetnik Papanicolaou kupio ga je planirajući ga preurediti u luksuznu jahtu. No, nakon njegovog bankrota, brod je ostao napušten u brodogradilištu Viktor Lenac. Godine 2006. Galeb je proglašen kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a Grad Rijeka je otkupio brod da bi ga prenamijenio u muzej. U tijeku su završni radovi toga zahvata.
Autorica izložbe je Franka Toljanić. Suradnici su Danijela Pintur, Josipa Verbanac i Deborah Pustišek Antić.
Izložbu se može pogledati od 7. do 12. svibnja 2025.
(Foto: Muzje grada Rijeke)
Podijeli na društvenim mrežama