Brod Galeb je, prema rješenju Lučke uprave privezan kod poluportalnih dizalica čiju je restauraciju sufinancirao Grad Rijeka prije više od 10 godina. Iz kraljevičkog škvera Galeb su doteglila dva remorkera/tegljača Jadranskog pomorskog servisa – „Moretto“ i „Gea“.
Brod Galeb se na obnovi u brodogradilištu „Dalmont“ u Kraljevici nalazio od 2019. godine gdje je obavljen remont i rekonstrukcija broda. Na Galebu su izvedeni i restauratorski radovi uređenja interijera, od restauracije zidnih i stropnih obloga do ugradbenog namještaja i vrata. U tijeku je uređenje muzejskog postava po projektu dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović, koje će se nastaviti i nakon priveza broda uz Molo longo. Obnova i preuređenje broda u brod-muzej financirana je europskim sredstvima u okviru projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ u sklopu kojeg je obnovljena i Palača šećera sa stalnim postavom o riječkoj povijesti.
Galeb je do sada izazvao veliku pažnju strane javnosti, posebice stranih medija koji ga prvenstveno promatraju kroz prizmu materijalnog svjedoka važnog povijesnog razdoblja nakon II. svjetskog rata kada se formirao i razvijao Pokret nesvrstanih. Međutim, Galeb je brod povijesti duge čak 87 godina, a u tu povijest stale su različite namjene koje je imao, kao i nevjerojatne priče o njegovu višekratnom stradavanju i spašavanju, potapanju, vađenju, obnovama.
Nakon II. svjetskog rata, pod novim imenom Galeb, brod je plovio kao školski brod Jugoslavenske ratne mornarice. U povijest je ušao kao ploveća rezidencija Josipa Broza Tita na državničkim putovanjima čime je postao simbol jugoslavenske uloge u Pokretu nesvrstanih čiji je smisao bilo promoviranje ideja i politike nesvrstanosti u svijetu pogođenom blokovskom podjelom na Istok i Zapad.
Poslije Titove smrti, brod je ostao dio Jugoslavenske ratne mornarice, a nakon raspada Jugoslavije, devedesetih godina prodan je grčkom brodovlasniku. On je brod dopremio u brodogradilište Viktor Lenac s namjerom da ga preuredi u jahtu, međutim, zbog financijskih problema, odustao je od projekta preuređenja. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske proglasilo je brod kulturnim dobrom 2006. godine, a potom ga je Grad Rijeka kupio s namjerom da ga preuredi u prvi hrvatski brod – muzej. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju te otvaranjem mogućnosti korištenja europskih fondova, Grad Rijeka je s nizom partnerskih institucija prijavio obnovu broda Galeb za financiranje EU sredstvima. Galeb je na taj način, uz Palaču Šećera u Rijeci, postao sastavni dio europskog projekta koji uključuje kreiranje nove kulturno-turističke rute te znanstveno edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju širu javnost za kulturnu baštinu.
Obnova Palače dovršena je 2020. godine, a brod Galeb bi ove godine konačno preuzeo ulogu muzeja.
Prema riječima gradonačelnika Marka Filipovića koje je iznio medijima ispred broda Galeb, obnova i opremanje, odnosno njegova preoblika u brod muzej stajala su 12,4 milijuna eura. Od tog iznosa, 4,2 milijuna eura financirano je Europskim sredstvima i sredstvima Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata. Dodatno, u brod je Grad Rijeka uložio još 1,6 milijuna eura, a taj se iznos odnosi na različite aktivnosti od kupnje broda, preko zaštitnih radova koje je prije obnove bilo nužno provesti s ciljem zaštite od propadanja s obzirom na to da je brod kulturno dobro, pa ukupni trošak sada iznosi 14 milijuna eura. Muzejski postav radi Nikolina Jelavić Mitrović, dizajnerica koja je radila muzejski postav Muzeja grada Rijeke u Palači šećerane i osvojila brojne nagrade za svoj rad.
U sklopu broda predviđeni su komercijalni prostori – hostel, restoran i kafić koji će povećati turističku atraktivnost i iskoristivost novouređene kulturne baštine, Zakupci su pregledavali broda ali na prvom natječaju nitko nije dao ponudu, nadam se da će sada kada je brod privezan na svojoj lokaciji u samom srcu grada biti iskazan veći interes. Preostali su radovi vezani za muzejski postav i komercijalno korištenje, a i ti radovi će se obavljati ovdje na Molo longu. Očekuje da bi radovi trebali biti završeni do kraja svibnja, odnosno lipnja ove godine. Gradonačelnik Filipović je na kraju kazao kako će s obzirom na njegovu povijesnu važnost i interes javnosti, a uvažavajući i činjenicu rasta broja turista koji dolaze u Rijeku, uključujući i one s kruzera koji se vežu na Molo longu, interes za posjet brodu će biti velik.
Podijeli na društvenim mrežama