Drugi dio je, u odnosu na prvi, “Horizonte” (otvoren 8. srpnja) likovno-dokumentarni i uključuje slike s crtežima koji su im prethodili, a posvećena je jednom od Rašičinih omiljenih toponima, kamenolomu u Vrsaru. Ova je tematska cjelina nastala u razdoblju od 1970. do 1990. godine i govori o inspiraciji kojoj se Rašica uvijek i nanovo vraća.

Naime, krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća Rašica obnavlja staru istarsku staju u Vrsaru i pretvara je u kuću za odmor. Kad god ima priliku, Rašica crta plohe svijetlosivog kirmenjaka, u vegetaciji jarkih boja i raznih vizura. Crta ga s pogledom iz doma i otvara ga otocima i morskom horizontu. S pučine zatvara kamenolom s krovovima vrsarskih kuća, gleda ga iz lučice s romantičnim prizorom čempresa uz kameno ziđe crkve, hodočasti i upija tu scenu, vraća je životu kroz sjećanja, ili je promatra na licu mjesta dok s terase olovkom, pastelom ili flomasterom fino ili grubo kleše grotu vapnenca na papiru.

Međutim, Rašičina priča o kamenu nije započela njegovim dolaskom u Vrsar i preuređenjem male istarske staje u povremeni dom od 1968. godine. Rašica je stasao u podneblju koje je svoje temelje začelo u kamenu i od njega nastalo. Ta nit s Vrsarom samo je bila kruna kamenom kôdu koji je Rašicu prožimao kroz oba njegova umjetnička uzusa – slikarstvo i arhitekturu. Oduvijek je bio izložen iznimnim, epskim prizorima koji su u njemu razvijali osjećaj za prostor, oblik i boju.

Rašica je u kamenolomu ponovno doživio poticaj otkrivanju čudesnih harmonija između arhitekture i prirode. On stvara participativnu cjelinu s mogućim rješenjem oživljavanja prostora. Prijedlozi revitalizacije kamenoloma i urbanističkog rješenja Vrsara otkrivaju zavidnu razinu znanja, ali i snagu strasti kojom je Rašica cjelovito pristupao gledanju svijeta – humanistički, umjetnički i tehnički.

Inspirativni ambijent otkrio je u Rašici značajnog hrvatskog arhitekta koji je početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća prepoznao važnost revitalizacije tog atraktivnog prostora i u potpunosti anticipirao problematiku našeg suvremenog doba.

Izložba ostaje otvorena do 17. rujna a njene su kustosice Diana Zrilić i Ksenija Orelj.

Više je dostupno na poveznici: https://mmsu.hr/dogadaji/zabava-pjesnika-bozidar-rasica-otvorenje-postava-kamenolom/

(Foto: MMSU Rijeka, press)