Grad Rijeka proglašen najboljim gradom u Hrvatskoj u kategoriji Smart City

Na konferenciji “Održivi gradovi”, koja je danas održana u Zagrebu, predstavljeno je istraživanje “Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2020.” u sklopu kojeg je Grad Rijeka proglašen najboljim gradom u Hrvatskoj u kategoriji Smart city / pametni grad.

Ovo je istraživanje donijelo zanimljive uvide u opće karakteristike digitalnih usluga koje gradske uprave nude svojim građanima, a ujedno, istraživanjem je  ponuđeno rangiranje gradova i uvid u to kako su gradovi napredovali (ili stagnirali) u odnosu na 2019. te koji je njihov aktualni poredak.

Naime, prošle je godine održana konferencija “Startegija razvoja pametnih gradova” kao priprema za nagradni natječaj i izbor gradova za nagradu “Smart City”. Tada su po prvi put predstavljeni rezultati istraživanja tvrtke Apsolon o digitalnoj spremnosti gradova u Republici Hrvatskoj, kao i metodologija istraživanja koja za jedinice lokalne samouprave daje najrelevantnije rezultate, omogućujući međusobno uspoređivanje, ali i praćenje napretka gradova u vremenskoj perspektivi.

Goran Ogurlic i Vojko Obersnel. Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Nagrada Smart city

Nagrada Pametni grad /Smart city, koju je osvojio Grad Rijeka, a u Zagrebu ju je preuzeo riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, uzima u obzir pametna, odnosno tehnološki napredna rješenja te učinkovitost i prepoznatljivost pojedinih projekata iz ove domene.

Neki od kriterija koji su u utvrđivanju Smart city standarda bili vrednovani tiču se: Pametne administracije – upotreba tehnologija u samom radu gradskih uprava, e-usluge, e-građani; Greenfield programa – tehnološki inkubatori, poticaji gradova za poduzeća koja se bave ICT tehnologijom; Komunalija – e-računi, ušteda energije kroz pametnu javnu rasvjetu…; Transporta – pametni parking, infrastruktura (semafori, kružni tokovi), javni prijevoz usklađen uporabom tehnologija; Sigurnosti – upotreba tehnologija u sigurnosti građana, otkrivanje/sprečavanje kriminala, javni alarmi; Života zajednice – pametni parkovi, javni WIFI itd.

Eco city / čisti grad

Osim dodijeljenih Smart city nagrada, u Zagrebu je danas predstavljena i Eco city nagrada koja metodološki istražuje sva rješenja koja gradove čine čistim i ekološki prestižnim. Uz realne kriterije posebna pažnja u ovoj se domeni daje originalnosti i učinkovitosti pojedinih rješenja. Za dodjelu ove nagrade objavljuje se pozivni natječaj za gradove.

Neki od kriterija koji se u kontekstu Eco city nagrade razmatraju, su: Upotreba carbon-neutral i obnovljivih izvora energije; Poticanje eco-friendly transporta: hodanje, bicikliranje, specifični javni prijevoz, puno uređenih pješačkih zona, biciklističke staze te javni prijevoz koji manje zagađuje (električni, plin…); Kvalitetno upravljanje otpadom: kompostiranje, odvajanje otpada, centri za recikliranje; Obnova urbanih područja koja su ekološki uništena i njihova revitalizacija, poput starih tvornica, starih vojarni…; Potpore lokalnoj poljoprivredi i eko proizvodnji, Rad udruga koje se bave zaštitom okoliša; Zaštita okoliša – gospodarenje otpadom, gospodarenje otpadnim vodama, smanjenje zagađivanja, zaštita bioraznolikosti i krajolika; Usluge unapređenja stanovanja i zajednice – opskrba vodom, ulična rasvjeta, istraživanje i razvoj stanovanja i komunalnih pogodnosti i sl.

COVID 19 kriza ubrzala procese digitalizacije

Kako je uoči današnje konferencije „Održivi gradovi“ istaknuto, recentna COVID – 19 kriza pokazala je kako će digitalizacija gradskih uprava, kao i upravljanja općenito, ostati jedan od ključnih izazova za sve koji upravljaju gradovima.

S jedne strane, digitalizacija gradskih uprava izrazito je kompleksan proces koji zadire u sam način poslovanja javnog sektora, proces koji zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu, IT rješenja i ljude, dakle, jednostavno rečeno: puno vremena, znanja i novca.

S druge strane, građani su digitalno sve pismeniji i sve zahtjevniji kao korisnici gradskih usluga. Ne samo da pokazatelji ukazuju da korištenje interneta i digitalnih sadržaja u RH ne zaostaje za EU, a u nekim segmentima (npr. informiranje na internetu) i nadilazi druge zemlje, nego iskustvo pokazuje da kvalitetne nove digitalne usluge rađaju još veće apetite građana za daljnjim sadržajima.

Primjerice, nakon što je Ministarstvo uprave u travnju 2020. uvelo online uslugu digitalne propusnice za potrebe regulacije kretanja za vrijeme krize, broj korisnika platforme e-Građani porastao je za 25% u dva tjedna, nasuprot polaganom rastu kroz prethodnih nekoliko godina. Iskoraci prema digitalizaciji i nove navike građana kao konzumenata digitalnih usluga koji su se u krizi dogodili ostat će tu i nakon njezinog završetka.