Predsjednik HAZU-a Milan Moguš istaknuo je u uvodnom govoru značenje tog instituta kao najstarije ustanove HAZU-a. Na samom početku njegova djelovanja 1946. godine tu su izrađeni znanstveni radovi, poput istarskoga narodnog katastra, kojima je dokazan prevladavajući udjel slovenskoga i hrvatskog stanovništva u Istri, što je omogućilo pripajanje Istre i dijela otoka na Jadranu Hrvatskoj, to jest tadašnjoj Jugoslaviji, na Mirovnoj konferenciji u Parizu, rekao je.
“Institut je od tada ostavio značajan trag u hrvatskoj znanosti istraživanjima na području glagoljice, narječja, višejezičnosti, etnologije, etnomuzikologije, kazališta i drugog”, dodao je predsjednik HAZU-a.
Sudionike su pozdravili primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji je ustvrdio kako je i danas potrebna znanstvena obrana od težnji koje se povremeno pojavljuju u susjednim zemljama, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je istaknuo vrijednost antifašističke borbe u Drugome svjetskom ratu te političkih poteza, kao što je odluka o osnutku tog instituta, koji su upotpunili tu borbu, i zamjenik istarskoga župana Vedran Grubišić.
Prvi izlagač na skupu je bio akademik Davorin Rudolf, koji je govorio o važnosti pariške Mirovne konferencije 1946. godine za Hrvatsku.
Voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a iz Rijeke akademik Petar Strčić opisao je političke okolnosti koje su potaknule osnutak tog instituta i znanstveni doprinos u vraćanju dijela hrvatske obale matici zemlji.
Djelatnici tog instituta i današnjeg zavoda sudjelovali su u osnutku važnih ustanova kao što su Državni arhiv u Rijeci i fakulteti u Rijeci i Puli te povijesna i kulturna udruženja, kao što je Čakavski sabor, istaknuo je Petar Strčić. Pokrenuli su i izdavanje nekoliko časopisa, rekao je i dodao kako do danas znanstvenici u sklopu tog zavoda objavljuju radove o gospodarstvu, političkoj, crkvenoj, vojnoj, topografskoj i drugoj povijesti te organiziraju znanstvene skupove.
Podijeli na društvenim mrežama