120 godina hobističke fotografije u Rijeci uz osnivanje e-Muzeja

Kolveš Albert, Igra, 1961. / Foto: press materijal

Osnovni cilj izložbe je obilježavanje
120 godina tradicije amaterske fotografije u Rijeci koju potvrđuju dokumenti,
novinski članci, kopije kataloga i manja kolekcija fotografija koje vremenski
prate ovo dugo razdoblje. Govoreći o povijesti riječke fotografije, predsjednik Fotokluba Rijeka Borislav Božić navodi
kako Rijeka živi fotografiju od njenih početaka kroz putujuće fotografe, a onda
i kroz niz fotografskih ateljea i studija koje su osnivali vrsni fotografi i
fotografski poduzetnici. „Predmet ovoga istraživanja i izložbe je hobistička
fotografija, fotografija koja se radi iz ljubavi – bez primisli zarade i
biznisa“.

Početak amaterske fotografije u
Rijeci može se pratiti od kraja 19.
stoljeća, točnije od 9. siječnja 1897. godine kada je na poticaj profesora fizike Petera  Salchera 
i Sándora Alexandera Rieglera, ravnatelja Mađarske gimnazije u Rijeci, osnovana
fotografska sekcija u Klubu prirodnih znanosti. Od tada pa do kraja tridesetih
godina prošlog stoljeća postoji kontinuitet hobističke fotografije kroz
fotografske sekcije različitih riječkih društava kao što su: Club Alpino
Fiumano, Planinarsko društvo Velebit – Podružnica
Sušak, Opera Nazionale Dopolavoro. Fotografski aktivisti 27. siječnja 1939.
godine osnivaju i Fotoklub Sušak, a vrlo aktivna fotosekcija djeluje i pri Operi Nazionale Dopolavoro.  

Povijest amaterske fotografije

Poslije Drugoga svjetskog rata u
Rijeci, sada u objedinjenom gradu, okupljaju se fotoamateri u Fotoklubu Rijeka
koji će biti i još uvijek jest recentni centar riječkoga fotografskog
stvaralaštva. Rijeka je pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina imala nekoliko
sekcija i klubova. Velike tvornice kao što su Luka i Torpedo imaju fotosekcije
čiji su članovi redovito i na skupštinama i sastancima Fotokluba Rijeka.  U 3. maju djeluje Foto-kino klub „Jadran“,  u INI je Kulturno umjetničko društvo „Baklje“
u čijem je sastavu, na Strojarskom fakultetu djeluje
fotosekcija „Strojar“. U Studentskom
domu sedamdesetih godina bio je aktivan studentski fotoklub „Kometa“, a na
Pedagoškoj akademiji bio je dobro opremljeni fotolaboratorij.

Fernando Soprano, jedan od važnih
članova Fotokluba Rijeka, izdvaja se s
grupom autora iz matičnog Kluba i 1961. godine osniva Fotoklub Color. Šezdesetih
godina također djeluje i fotosekcija u Đačkom domu Brodograđevne industrijske
škole, današnji Učenički dom Kvarner, a fotosekciju imamo i u
Domu mladih. Ove
dvije sekcije odigrat će ključnu ulogu u fotografskom opismenjavanju mladih,
posebno učenika osnovnih i srednjih škola Rijeke.

Fotoklub Rijeka kao sljednik
prvih riječkih organiziranih hobista neprekidno djeluje kao okupljalište i
rasadnik fotografskih autora, u Rijeci trenutno djeluju i Fotoklub Color,
Analogni fotoklub u Studentskom kulturnom centru te fotosekcija u Učeničkom domu
Kvarner, u Učeničkom domu Sušak, Domu mladih i KPD-u Bazovica.

Osnivanje e-Muzeja riječke fotografije

Stoga će se osnivanjem e-Muzeja riječke fotografije nastojat će se u širem društvenom i umjetničkom kontekstu promovirati
vrijednosti i dosege riječke fotografije. 
Materijali će biti sistematizirani u više kategorija po različitim
osnovama. „Povijest riječke fotografije istraživalo je nekoliko autora, ali ovo
područje još ni izdaleka nije u potpunosti istraženo pa bi i ova platforma
muzeja trebala  tome pomoći. Dakle, cilj
je objediniti i objaviti sve dosad istraženo te ga učiniti dostupnim i
vidljivim“, navodi Borislav Božić.

Portal će uređivati Programski savjet e–Muzeja koji čine: Sabrina Žigo, viša kustosica Muzeja grada Rijeke,
Marija Lazanja Dušević, viša
dokumentaristica, kustosica Muzeja grada Rijeke, Sabina Salamon, voditeljica Zbirke fotografije, Zbirke medijske
umjetnosti, filma i videa u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Damir Sabalić, viši stručni savjetnik
konzervator u Konzervatorskom odjelu u Rijeci i Borislav Božić, profesor likovne umjetnosti, predsjednik Fotokluba
Rijeka, inicijator i pokretač e-Muzeja.

Svi
materijali koji budu dostupni javnosti ovim putem bit će potpisani  – u smislu vlasništva i zaštite autorskih
prava.