RIJEKA

09.07.2018.

Prva konferencija Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci

Autor: HINA .hr

Međunarodni znanstveni savjet Sveučilišta u Rijeci, u kojem se većinom nalaze ugledni znanstvenici porijeklom iz Hrvatske koji djeluju na važnim inozemnim sveučilištima, u petak je održao svoju prvu konferenciju o budućnosti znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, pod nazivom "Science first . Znanost, a ne predrasude".

Sveučilište u Rijeci

"Imali smo dojam da je znanost izborila svoje važno mjesto u društvu, ali nas je stvarnost demantirala. Sve je više pseudoznanosti, a znanost se proglašava ideologijom", kazala je rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija, otvarajući skup u riječkom sveučilišnom kampusu.

 Želja joj je, rekla je, senzibilizirati javnost za činjenicu da znanost nama alternativu, a na znanstvenim i obrazovnim institucijama je dio te odgovornosti. Međunarodni znanstveni savjet nije samo kozmetika, nego je izraz želje za supstancijalnim dijalogom, poručila je Prijić Samaržija.

U uvodnom dijelu predstavili su se članovi ovog tijela s kratkim predavanjima o temama iz područja koja su sami odabrali.

Tako je Nenad Miščević sa Sveučilišta u Mariboru i Srednjeeuropskog sveučilišta u Budimpešti govorio o populističkim predrasudama i utjecaju na djelovanje budimpeštanskog sveučilišta. Ovo ugledno sveučilište, koje se bavi društvenim znanostima, politologijom i pravom, pod udarom je mađarskog premijera Viktora Orbana koji ga želi istjerati iz zemlje, rekao je Miščević.

Uvjeren je da Orbanu i njegovoj vlasti ova institucija smeta jer predstavlja veliku koncentraciju mađarskih stručnjaka i znanstvenika koji su kritični prema vlasti. Važne su, dodao je, i njihove jake međunarodne veze koje omogućavaju da se o svakom pritisku ili udaru na njih dozna u svijetu, dok je kao treći problem za mađarske vlasti naveo to što su djelatnici Srednjeeuropskog sveučilišta financijski i profesionalno o njima neovisni.

Aleksandra Kanjuo Mrčela sa Sveučilišta u Ljubljani govorila je o nekim značajkama socijalne ekonomije danas. Istaknula je nesrazmjer radnih uvjeta i plaća žena i muškaraca, upozorivši da je u prosjeku plaća žena u Europi 16 posto manja nego u muškaraca, a u SAD je ta razlika još veća. Upozorila i da rad na određeno vrijeme i samozapošljavanje nisu, kao što to neki ekonomisti tumače, rezultat odabira mladi ljudi, nego nemogućnosti odabira stabilnijih oblika rada.

Predavanja su održali još i Igor Mezić sa Sveučilišta u Kaliforniji Santa Barbara, Winfried Pickl s Medicinskog fakulteta u Beču, Dražen Prelec sa Massachusetts institut of technology i Igor Žutić sa Sveučilišta u Buffalu. Uz njih, u Međunanorodnom znanstvenom savjetu su hrvatski znanstvenici Ivan Đikić i Željko Ivezić.

U poslijepodnevnom dijelu programa konferencije su okrugli stol i panel rasprava na temu budućnosti visokog obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj