Vijećnici prihvatili izmjene dokumentacije

29.11.2019.

Stvoreni preduvjeti za uređenje marine Porto Baroš

Autor: Smiljana Radović Lagator

Gradsko vijeće usvojilo je izmjene i dopune Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke. Glavna tema ovih ciljanih točkastih izmjena su promjene oblika i površine, kao i detaljniji opis namjene luke nautičkog turizma Porto Baroš.

Gradsko vijeće usvojilo je izmjene i dopune Prostornog plana i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke. Glavna tema ovih ciljanih točkastih izmjena su promjene oblika i površine, kao i detaljniji opis namjene luke nautičkog turizma Porto Baroš.

Pročelnik Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca istaknuo je kako se luka nautičkog turizma Porto Baroš nalazi i u postojećem Prostornom planu i GUP-u. Ovim izmjenama i dopunama prostornih planova detaljnije se utvrđuju uvjeti za uređenje marine, dogovoreni  s Lučkom upravom Rijeka, koja upravlja tim prostorom te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, koje provodi pripremne radnje te postupak koncesioniranja.

Ovim izmjenama planirano uređenje Porto Baroša se usklađuje sa zakonskom regulativom koja se tiče koncesioniranja i propisima koji reguliraju luke nautičkog turizma. Izmjenom i dopunom Plana izmijenjeni su oblik i površina luke, na način da su površine sjeverno od Senjskog pristaništa uključene u kopneni dio luke nautičkog turizma, istočna granica luke u dodiru s Deltom usklađena s katastarskim česticama, povećan je akvatorij otvaranjem mogućnosti da se plovila vežu i s vanjske strane Sušačkog lukobrana te je iz područja luke isključen dio mora uz korijen Sušačkog lukobrana, potreban za privez katamarana. Navedenim je planirana površina luke od 92.896 m2 povećana na 106.000 m2, od čega kopneni dio luke čini oko 3 hektara, a ostatak otpada na akvatorij.

Kapacitet luke

Kapacitet luke je 500 vezova, s time da je u unutarnjem akvatoriju predviđeno 350, a u vanjskim dijelovima uz lukobran još 150 vezova. Kapacitet je propisan na temelju smještaja plovila dužine 12 metara, što nije obvezujuće za budućeg koncesionara. Do izbora koncesionara, koji provodi država, i konačnog početka uređenja, prostor će se i dalje koristiti za lučke operacije.

Uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju se neposrednom provedbom GUP-a, a sve kako bi se smanjilo vrijeme potrebno da se ovaj prostor napokon počne uređivati. Prostornim planovima nastojao se zadovoljiti i javni interes – kroz marinu se treba osigurati javni pristup, bez da se ometa pristup vezovima, kao i osigurati koridor kroz nautičku luku za brodice vezane u lučici na Mrtvom kanalu.

Prateći sadržaji

„Planom su predviđeni prateći sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne, poslovne, kulturne, zabavne, sportske i rekreacijske namjene, crpka za opskrbu plovila gorivom i drugi kompatibilni sadržaji kojima se podiže razina usluge. Nadležno ministarstvo nam je onemogućilo da u plan stavimo hotelske sadržaje – iako mislimo da su ti sadržaji važni za jednu marinu i da je Ministarstvo prešlo svoje ovlasti, maknuli smo ih iz plana. No, u plan stavili da se unutar marine mogu osigurati i drugi prateći sadržaji kojima se podiže razina usluge“, kazao je pročelnik Škunca, naglasivši kao je nadležno ministarstvo iskoristilo rok od 60 dana za davanje svoje suglasnosti za davanje suglasnosti na izmjene plana, što je jedini razlog što je toliko vremena prošlo od donošenja konačnih nacrta planova do danas.

Planirani sadržaji luke nautičkog turizma prvenstveno se smještaju u postojeće građevine na Senjskom pristaništu koje se predviđaju za rekonstrukciju uz obveznu sanaciju sačuvanih izvornih dijelova, dok je nove građevine dozvoljeno graditi na istočnom dijelu Senjskog pristaništa, na Ružićevom gatu i uz zid Sušačkog lukobrana.

Izmjene oba prostorna plana Gradsko je vijeće prihvatilo s 26 glasova za i jednim suzdržanim nezavisnog vijećnika Josipa Kukuljana.

Vijećnik Predrag Miletić (klub Liste za Rijeku) istaknuo je kako smatra da su prijedlozi koje su iznijeli struka i investitori tijekom javne rasprave trebali biti uvaženi, poput prijedloga da se luka nautičkog turizma proširi od Boonkera do Putničkog terminala, kao što je to uspješno napravljeno u Valenciji.

Duško Milovanović (Kluba vijećnika SDP-Laburisti-SDSS-a) istaknuo je kako se radi o vrlo važnom aktu koji može promijeniti lice našeg grada.

„Donošenjem ovog dokumenta stvorit će se uvjeti za raspisivanje natječaja te učiniti naš grad još atraktivnijom destinacijom, a prostor Porto Baroša postat će dostupan građanima i posjetiteljima“ , kazao je vijećnik Mlovanović.

U budućnosti i dio putničke luke može postati nautička marina

Vijećnik Josip Ostrogović (HDZ) kazao je kako se slaže da marina Porto Baroš može biti jedan novi centar u središtu Rijeke, upitavši je li realno da usred marine prolazi koridor za barke iz Mrtvog kanala te hoće li se naći investitor koji će biti spreman ulagati u zaštićene dijelove građevina na Senjskom pristaništu. Upitao je li učinjena studija isplativosti izgradnje marine, koja bi odgovorila na pitanje je li moguće pronaći investitora za ovakvu vrstu ulaganja.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je raspisivanje natječaja za koncesionara izvan moći odlučivanja Grada Rijeke, s obzirom na to da tim prostorom upravlja Lučka uprava, koja nije imala volje priču pokrenuti, unatoč višestrukim poticajima iz Grada.

„Pomak je napravljen unatrag zadnjih pet godina, otkako je u Lučkoj upravi ipak prepoznata zanimljivost nautičkog turizma za Rijeku, pa je dio prostora putničke luke uz Rivu boduli i Gata Karoline Riječke, a onda i uz Boonker pretvoren u marinu, iako to službeno nije marina, već tim prostorom i dalje upravlja Lučka uprava. Smatramo da bi dio putničke luke mogao postati dio marine, no ne cijeli da se opet ne stvara zid centra grada prema moru. No, to trenutno nismo htjeli forsirati jer nismo dobili jasan stav onih koji sada upravljaju ovim prostorom. Ako bude interesa, to ćemo podržati i stvoriti uvjete kroz prostorno-plansku dokumentaciju“, kazao  je gradonačelnik Obersnel, dodavši kako se kao o jednom od potencijalnih investitora spominje ACI, državni lanac nautičkih marina.

Osvrnuvši se na pitanje o koridoru iz Mrtvog kanala, gradonačelnik je istaknuo kako je slično u Korčuli i Trogiru te dodao kako je Porto Baroš jedini izlaz iz Mrtvog kanala i teško da će se u dogledno vrijeme pronaći neko drugo rješenje. Pročelnik Škunca istaknuo je kako je studija isplativosti u ingerenciji nadležnog ministarstva.