Vodič za turiste i Riječane

26.06.2017.

Rijeka u oku promatrača

Autor: Majda Bembić

Vjerujem da vam se u ljetnim mjesecima dogodilo da vas turisti s fotoaparatom oko vrata i planom grada u rukama pitaju za upute kako da dođu do plaže, muzeja ili gdje se nalazi neka ulica. Možda ste se tada i sami zapitali kada ste zadnji put svoj grad pogledali očima turista, posjetili neku izložbu ili jednostavno podigli pogled i divili se pročeljima zgrada.

Panorama Rijeka

Za turiste, ali i naše sugrađane koji jedan dan u svom gradu žele provesti kao turisti, donosimo pregled nekih od mjesta koje vrijedi posjetiti i pogledati.

 

ZA TURISTE

Plava zastava na plaži Ploče 2013Gradske plaže

Kada se ukrcate u gradski autobus, na plaži možete biti u roku od 15-ak minuta. Linija broj 1 vozi na Pećine gdje imate nekoliko plaža koje možete izabrati, dok linijom 2 možete doći do plaže Ploče na Kantridi ili se pak možete voziti malo dalje pa se okupati na plažama Bivija. U svakom slučaju, polazeći od centra, osvježenje od vrućine je nadohvat ruke. 

 

Bazeni Kantrida (kupanje+wellness+besplatan internet)
Iako će većina u ljetnim mjesecima izabrati plažu, bazeni Kantrida osim vodenih radosti nude i opuštanje u Wellness – spa relax zoni, ali i fitness za one koji žele ostati u formi. Budući da se nalazi iznad plaže Ploče, tko želi, ugođaj može kombinirati s morem. Bazeni Kantrida imaju besplatni wi-fi, pa dok ispijate kavicu uz bazen, možete i prosurfati i vidjeti što je novoga u zemlji i svijetu.


Platak i Park prirode Učka

Za one željne aktivnog odmora, planinskog zraka i šetnje šumom, park prirode Učka i Platak odličan su odabir. Do njih možete lako doći automobilom i uživati u prirodi i čistom zraku. Platak preporučamo pogotovo zimi budući da se s njegovog vrha vidi more. Zamislite si samo prizor, sjedite na vrhu sa skijama na nogama i gledate more! 

 

Art Molo longoŠetnja Molo longom
Riječki lukobran među građanima poznat kao Molo longo, približne duljine od 2 kilometra za javnost je otvoren 2009. godine. Lukobran je kao dio lučkog područja i carinske zone na kojem su se obavljale lučke djelatnosti, riječanima bio nedostupan gotovo 50 godina. Nakon otvorenja vrlo je brzo postao popularan među građanima, pogotovo u ljetnim mjesecima kada na njegovom kraju „traže malo zraka“.

 

Znamenitosti i kulturna baština 

Crkva Sv. Vida
Smještena u Starom gradu, na trgu Grivica, Crkva Sv. Vida, zaštitnika grada, jedna je od najprepoznatljivijih simbola Rijeke.  Za izgradnju crkve u baroknom stilu zaslužni su isusovci, a izgradnja je trajala od 1638. do 1744. Rijeka dan svog zaštitnika obilježava 15. lipnja što je ujedno i Dan grada Rijeke, pa ako se tada zateknete u gradu, uz vjerska obilježavanja dočekati će vas i pregršt kulturnih, sportskih i zabavnih manifestacija.

U organizaciji Jet Service - Ri Tours agencije u sklopu programa

 

Obilazak parka Nikole Hosta i Guvernerove palačeGuvernerova palača
Iako se ne vidi sa svih mjesta na Korzu, Guvernerova palača, smještena na brdašcu iznad od kud nadgleda svoje sugrađane i šetače. Zanimljiva je priča kako je glavni inicijator njezine gradnje, četvrti riječki guverner  grof Lajos Batthyany, nezadovoljan starom rezidencijom krenuo u izgradnju nove, ali iz nje nikada nije upravljao gradom. Nakon završetka gradnje 1895. njegov je mandat istekao i on je rezidenciju morao prepustiti svom nasljedniku grofu Laszlu Szaparyju. Kada je ovaj prigovorio kako je palača prevelika, Batthyany mu je odgovorio: „Nije palača prevelika, već si ti premalen da je ispuniš.“ Danas se u palači nalazi Pomorski i povijesni muzej grada Rijeke, ali i matični ured gdje su se vjenčali mnogi riječki parovi.

 

RijekaGradska ura
Nezaobilazni motiv za fotkanje, nekada poznat kao Vrata od mora, danas Gradski toranj, zauzima centralno mjesto na Korzu i najprepoznatljiviji je simbol Rijeke. Nekada je predstavljao jedini ulaz u grad s obzirom da je srednjovjekovna Rijeka do kraja 18. stoljeća bila opasana bedemima i vodenim opkopom. Život se odvijao unutar zidina Starog grada, a ispred na morskom žalu su se nalazila brodogradilišta, kovačnice i klesarije. Tornjem dominira sat, čiji se mehanizam kroz godine mijenjao, ali se svojim riječanima uvijek trudio pokazivati točno vrijeme. Ispod njega se nalazi dvoglavi orao simbol grada koji ćete susresti na mnogim simbolima i suvenirima Rijeke, a smjestio se i na službenu riječku zastavu koja se i vijori s vrha tornja.

 

 

Obilazak starog grada
Kada prođete kroz prolaz ispod Gradske ure ulazite u Stari grad koji je mješavina povijesti i modernog života i arhitekture u Rijeci. Šetnjom kroz njega vidjet ćete već spomenutu crkvu Sv. Vida, ali i stara Rimska vrata, crkvu Marijina Uznesenja i pred njom Kosi toranj, koji se zbilja nakrivio, pretpostavlja se zbog poroznosti tla zbog podzemnih voda koje onuda prolaze. Koblerovim trgom dominira fontana koja je podignuta 1974. godine povodom 150. obljetnice Tvornice papira. Unatoč nekim novim arhitektonskim rješenjima, Stari grad još uvijek odiše prošlošću pa svakako svakome preporučam da zaviri unutra. 

 

Čajni trg

 Na Trgu Matije Vlačića Flaciusa, kod Caffe bara Samovar, predstavljen je projekt Čajnog trga, čije je svečano otvorenje večeras u 17 sati, te izloženo 70 biljaka koje su osnova za ljekovite čajeve. Uređenjem trga započeo je projekt Zelenog vala Grada Rijeke, i to u sklopu programa Europske prijestolnice kulture. Čajni trg, između ostalog, inspiriran je i radom Ivana Lesingera, koji je bio jedan od najpoznatijih poznavatelja ljekovitog bilja našeg kraja, pa se projektom njime postiglo ne samo ozelenjavanje javne površine već i afirmacija zaboravljenog znanja o ljekovitim biljkama.

Čajni trg otvoren je 18. svibnja na Trgu Matije Vlačića Flaciusa, u sklopu projekta Zeleni val te u suradnji službi Grada Rijeke. U sklopu projekta Europske prijestolnice kulture Grad Rijeka pokrenuo je projekt Zelenog vala koji je započeo uređenjem Čajnog trga i predstavlja demonstraciju biljaka koje su osnova za ljekovite čajeve. Čajni trg ozelenjava javnu površinu, afirmira zaboravljeno znanje o ljekovitim biljkama te potiče ekološku svijest građana.

Obnovljeni vojni tunel kod katedrale sv. Vida

Šetnja vojnim tunelom kod katedrale sv. Vida

Za javnost je otvoren obnovljeni vojni tunel koji započinje u blizini katedrale sv. Vida i vodi do ulice Dolac. Riječ je o tunelu kojeg je gradila talijanska vojska u razdoblju od 1939. do 1942. Tunel je dugačak 330 metara, širok prosječno 4 i visok 2,5 metra. Nova riječka atrakcija biti će otvorena za javnost svakodnevno od 9 do 21 sat.

 

Trsatska gradinaTrsatska gradina i Marijansko svetište
Trsatom dominira Trsatska gradina za čiji je današnji izgled zaslužan Laval Nugent, vojnik u službi Habsburgovaca. Iako je gradina prvotno bila vojni objekt, Nugent ju je kupio u ruševnom stanju i odlučio ju je pretvoriti u svoj budući mauzolej. Danas je ona vrlo posjećeno mjesto mnogih Riječana i njihovih gostiju budući da se sa kule pruža prekrasan pogleda na grad. U neposrednoj blizini se nalazi Trsatsko svetište, odnosno crkva Gospe Trsatske i franjevački samostan. Ovo mjesto vrlo je posjećeno za blagdan Vele gospe, 15. kolovoza kada u svetište dolaze vjernici iz cijele Hrvatske.

Za povratak u centar grada možete se spustiti stubama za što će vam trebati oko 15-ak minuta, ali nemojte ih ni pokušati prebrojati jer legenda kaže da je to nemoguće. Naime, žitelji Rijeke jednom su prilikom sklopili pakt sa samim Vragom moleći ga da im izgradi stepenice. Vrag je pristao, ali pod uvjetom da mu građani predaju prvoga koji prođe stepenicama. Građani su pristali, a Vrag je u tili čas izgradio stepenice. Kada je bilo vrijeme za izvršavanje pogodbe, građani su odlučili nadmudriti Vraga i na stepenice su prvu poslali kozu. Vrag se naljutio i izmiješao stepenice kako bi ih bilo nemoguće izbrojati. 

torpedo milutina baraca

Torpedo i lansirna rampa
Mnogi možda i ne znaju, ali torpedo je riječki proizvod! Jedan od izumitelja je i riječanin Ivan Vukić (u dokumentima upisan i kao Giovanni Biagio Luppis, a poznatiji kao Ivan Luppis ili Ivan Lupis) koji je napravio nekoliko modela. Zbog nedostatka tehničkog znanja i sredstava za realizaciju, preko tadašnjeg gradonačelnika Giovannija Ciotte povezao se s ravnateljem Riječke tehničke tvornice, Robertom Whiteheadom. Uz niz pokušaja i usavršavanje na kraju su stvorili torpedo koji se kasnije koristio u pomorskim bitkama diljem svijeta.  Whitehead osniva podružnice u inozemstvu, zatim daje licencu za proizvodnju tvornicama po svijetu što ga je prometnulo u najbogatijeg Riječanina svog doba. Lansirna rampa nalazi se u području lučke uprave na kraju Baračeve ulice i otvorena je za sve koji je žele razgledati.

 

Peek&Poke, 19. top destinacija u EuropiIntervju sa Svetozarom Nilovićem, voditeljem muzejaPeek&Poke muzej
Trenutna adresa mu je u jednom od objekata kompleksa Rikard Benčić, a radi se o mogli bismo reći najneobičnijem muzeju u Hrvatskoj. Peek&Poke je muzej starih računala i informatičke tehnologije. U stalnom službenom postavu je preko 1000 eksponata svjetske računalne povijesti, a peek&pookeovci se hvale kako je to najveći postav takve vrste u ovom dijelu Europe. Gotovo sva izložena računala su u funkciji, pa posjetitelji osim razgledavanja mogu vidjeti kako je to nekada funkcioniralo. U sklopu muzeja je i knjižnica u kojoj je moguće prelistati tehničku i informatičku literaturu. Muzej također ima mogućnost iznajmljivanja bicikala pa svatko tko ima volje pedalirati može i na ovaj zanimljiv način istražiti Rijeku. 

 

Miran suživot nacionalnih i vjerskih manjina
Rijeka živi vrlo multikulturalno i multietnički što primjećuju mnogi koji se nađu u Rijeci. Tome u prilog ide što Rijeka uz katoličke crkve ima i dvije pravoslavne crkve (hram Sv. Velikomučenika Georgija na Sušaku i crkva Sv. Nikole u centru grada), sinagogu koja je ujedno i sjedište riječke Židovske općine, a jedna je od ukupno 3 sinagoge u Hrvatskoj koja je preživjela razdoblje Drugog svjetskog rata. Rijeka od nedavno ima i džamiju, odnosno islamski centar, rađen prema idejnom rješenju kipara Dušana Džamonje. Raznolikost vjerskih hramova čini Rijeku gradom koji prihvaća različitosti i u koji su svi dobro došli. 

Upoznajte Rijeku uz pomoć QR kodova

QR kodovi
Riječke znamenitosti pričaju svoje priče i preko moderne tehnologije. Svi koji se koriste smartphoneovima ili tabletima mogu očitati kodove kojih je na sve više lokacija i tako dobiti informacije na engleskom, talijanskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. Na ovaj je način kulturna baština dostupna na jednostavan i direktan način. Dobar temelj za korištenje QR kodova u Rijeci je svakako i besplatan bežični Internet koji Rijeka pruža u centru grada i na području Trsata te je na taj način olakšano korištenje modernih uređaja i informiranje.


Vojo RadoičićRiječki suveniri

Većina se s putovanja želi vratiti sa suvenirom. Riječki turistički informativni centar na Korzu nudi šalice, majice, kišobrane, podmetače oslikane motivima riječkog slikara Voje Radoičića koji je svojim slikarijama uveselio još neke prostore u centru grada. Pomalo netipične, ali originalne suvenire možete naći u dućanu Happy Hobby. Oni nude torbe, majice, jastuke, naušnice, broševe s recimo to tako netipičnim ali svakodnevnim motivima Rijeke, dizalicama koje su se nalazile na lukobranu, autobusima Autotroleja, a možda najpopularniji su oni s motivima tipične riječke poštapalice "Šta da?!" S ovakvim originalnim suvenirima sigurno nećete pogriješiti!

 

 

ZA RIJEČANE 

 

titanic carpathiaCarpathia i Titanic
Pitate se na koji je način Rijeka povezana s Titanicom? U povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja nalazi se prsluk za spašavanje s Titanica. Jedan je od 5 sačuvanih u svijetu i jedini u cijeloj Europi. A sigurno se pitate i kako je tu završio? Priča ide ovako. Na brodu Carpathia koji se jedini odazvao pozivu upomoć koji je došao sa Titanica davne 1912. godine, radili su mnogi Riječani, a među njima se nalazio i Josip Car koji je sudjelovao u akciji spašavanja preživjelih. Stjecajem okolnosti te mu se noći u rukama našao prsluk za spašavanje nepoznatog putnika kojeg je on odlučio donijeti sa sobom u Rijeku kao podsjetnik na tu strašnu tragediju. Dugo je godina bio u njegovom privatnim vlasništvu, a 1938. ga je odlučio pokloniti Pomorskom i povijesnom muzeju.

Muzej je 2012. na stogodišnjicu potonuća Titanica postavio izložbu Carpathiji koja je inače prometovala na liniji Rijeka – New York u spomen na sam brod, ali i ljude koji su sudjelovali u spašavanju. Izložba spada u stalni postav Muzeja pa stoga preporuka svakome da ju posjeti. 

 

Karolina RiječkaKarolina riječka
Pravim imenom Karolina Belinić, ostaje zapisana u riječkoj povijesti kao jedina poznata riječka heroina. Godina je 1813., a britanska flota u potrazi na francuskim trupama napada grad i glavnu gradsku luku koja se tada nalazila na današnjoj Fiumari. U sveopćem metežu u kojem svi, uključujući i tadašnje predstavnike gradske vlasti bježe iz grada, Karolina ide ususret britanskoj floti, tražeći sastanak sa zapovjednikom. Nakon njihovog razgovora, Britanci obustavljaju paljbu i povlače se. Iako bi prva pomisao mogla biti da je Karolina spasila Rijeku kakvom nemoralnom ponudom, istina je drugačija. Naime, Karolina je dolazila iz bogate i poznate trgovačke obitelji, a njezin je otac bio riječki pomorski kapetan, a što je još važnije bio je imenovan britanskim vicekonzulom za područje Ugarskog primorja, pa se pretpostavlja da je to odigralo glavnu ulogu u njenom uvjeravanju britanskog zapovjednika da napusti grad. Kako bilo da bilo, Rijeka je počast svojoj Karolini odala tako što je jedan lučki gat nazvala po njoj. Prikladnom mjesto, zar ne? Priču o Karolini riječkoj možete pročitati sa info panoa smještenog pokraj pošte na Korzu. 

 

Adamićevi svjedoci
Simeon Adamić  bio je bogati riječki trgovac koji se obogatio prije svega trgujući duhanom. Zbog svoje uspješnost ubrzo se po gradu počelo šaputati kako njegovo bogatstvo nije došlo samo od trgovine već kako je Simeon pronašao zakopano blago. Kasnije je utvrđeno kako se vjerojatno radilo o arheološkim nalazima u crkvi Sv. Martina u Martinščići, a ne o blagu kako su mislili njegovi sugrađani. Međutim, sukladno pričama puka, Simeon je završio u zatvoru pod optužbom da nije platio porez na svoje navodno otkriveno blago. U tili čas se pronašlo četrnaest svjedoka čiji su iskazi optuživali Simeona. Nakon saznanja o tome, njegov sin Andrija Ljudevit Adamić, uspio je cara Josipa II uvjeriti u nevinost svoga oca, a kako bi se osvetio lažnim svjedocima, naručio je da se naprave kameni stupići na kojima su bile uklesane glave svjedoka i postavljene ispred kuće Adamić na današnjoj Fiumari, a u to vrijeme najprometnijem dijelu grada. Tako je njihovoj sramoti mogao posvjedočiti svaki Riječanin. Danas se Adamićevi svjedoci, izuzev jednog koji je izgubljen, nalaze ispred Muzeja grada Rijeke, u dvorištu Guvernerove palače. 


 

undefined

HNK Ivana pl. Zajca
Od svojeg otvorenja 1885. godine pa do danas riječko HNK ostalo je jedno od najznačajnijih središta kulturnog i društvenog života grada. Ovaj riječki kazališni hram izgradio je bečki arhitektonski dvojac Fellner i Hellmer, a valja spomenuti i da su strop oslikala tri tada mlada umjetnika, od kojih je najpoznatiji kasnije svjetski proslavljeni slikar Gustav Klimt  te njegov brat Ernst i Franz Matsch. Zgrada kazališta je prva javna zgrada u gradu koja je bila osvijetljena električnom rasvjetom, iako nije sve po tom pitanju išlo glatko. Naime, na dan otvorenja generator je zatajio pa je svečano otvorenje pomaknuto na dan kasnije. Iako je rasvjeta dobro funkcionirala, pred kraj je intenzitet svjetla oslabio pa su gledatelji prvu predstavu završili gotovo u potpunom mraku. Čast premjernog otvorenja zgrade imale su dvije opere, Verdijeva Aida i Ponchiellijeva Gioconda. Prva predstava na hrvatskom jeziku bila je Gundulićeva Dubravka koja je izvedena 1946. 

 

undefinedMorčić
Mnoge riječke gospođe vole se ukrašavati morčićima. Ovaj mogli bismo reći tradicionalni riječki nakit nalazi se na lančićima, prstenju, narukvicama, broševima, a jednom godišnje, za vrijeme Riječkog karnevala i „oživi“ i pretvara se u predvodnika karnevalske povorke u središtu grada. Ali sigurno se pitate kako je taj lik tamnog lica s turbanom na glavi uopće dospio u Rijeku? Postoje dvije legende, vrlo slične, ali s različitim protagonistima. Prva govori o osmanlijskim haračenjima na širem području oko Rijeke kada su Turci prijetili s Grobničkog polja. Kao odgovor s nebesa građanima Rijeke koji su molili za spas, na neprijatelja je počelo padati kamenje, a nakon toga su na polju ostali samo razasutu turbani. Kao spomen na taj nemili događaj, Riječanke su počele nositi naušnice s orijentalnom glavom koju je prekrivao turban. U drugoj priči su umjesto Turaka, Tatari koje je kamena tuča s neba toliko zakopala u zemlju da su ostali viriti samo njihove glave s turbanima. I jedna i druga priča zapravo objedinjuju riječki strah od nepoželjnih stranaca orijentalnog podrijetla koji je tada očito vladao u gradu. Suvenir s likom Morčića dobavljiv je u većini zlatarskih radnji i galerijskih prostora. 

 

Turska kućaZgrada Gradske tržnice i Turska kuća
Kao i u svakom gradu, pa tako i u Rijeci, gradska tržnica predstavlja žilu kucavicu grada. Svatko tko je zainteresiran malo pobliže upoznati stanovnike i svakodnevnu kulturu življenja uputit će se na tržnicu. U prostoru današnje glavne riječke tržnice Riječani kupuju od kraja 19. stoljeća, a do nasipavanja obale, na tom je području bilo more. Krajem 19. stoljeća donesena je odluka da se počne graditi zatvorena tržnica (današnji paviljoni). Arhitekt Izidor Vauching u izgradnji se koristio tada najsuvremenijim rješenjima upotrebljavajući čeličnu rešetkastu konstrukciju i staklo. Sljedeći put kada budete išli na ribarnicu, zastanite i pogledajte zgradu i vidjet ćete kako vas sa zidova gledaju rakovi, hobotnice, ribice i školjke i pozivaju da uđete unutra i uživate u blagodatima riblje ponude grada na moru.

Kada ste već na tržnici podignite pogled i potražite neobičnu kuću na crveno crne pruge. Radi se naime o zgradi popularno nazvanoj Turska kuća. Kuća se na ovoj poziciji nalazila od 1879. i kroz godine je doživjela neke preinake, ali nikada u toj količini kao kad se vlasnica kuće udovica Antonia Bartolich Galletich udaje za Armenca Nikolaia Nikolakia Nikolaidesa koji je u Rijeci obnašao dužnost grčko – turskog konzula. On je kuću preuredio u orijentalnom stilu te je čak imala i predviđen prostor za islamsku molitvu. 2006. godine kuća je obnovljena, ali je naravno ostala u tom svom prepoznatljivom orijentalnom stilu.


Prirodoslovni muzej RijekaPrirodoslovni muzej

Prirodoslovni muzej Rijeka nalazi se u vili obitelji grofa Negronija uz park Nikole Hosta. Ovaj muzej je idealno mjesto koje možete posjetiti sa svojim mališanima kako bi se oni mogli upoznati  sa načinima prikupljanja i čuvanja prirodoslovnih predmeta s područja Primorsko – goranske županije. Samo neke od izloženih zbirki su zbirka minerala, spužvi i algi. Muzej provodi i edukativne programe s ciljem razvijanja važnosti zaštite kulturne i prirodne baštine. Organiziraju kreativne likovne radionice za djecu predškolske i školske dobi, a ako želite svom djetetu priuštiti nezaboravnu i neuobičajenu proslavu rođendana, Muzej nudi i tu mogućnost. Stoga ako želite neko novo iskustvo za sebe i svoje dijete, posjetite ovaj Muzej i sigurno nećete požaliti. 


Groblje KozalaGroblje Kozala
Koje je mjesto bolje od groblja ako želite prošetati kroz povijest nekoga grada? Groblje Kozala nije najveće, a ni najstarije riječko groblje, ali unatoč tome od velikog je povijesnog značaja za grad. Priča o njemu započinje 1771. kada je kupljeno prvo zemljište za potrebe groblja od strane Francesca Saverija Zuzulicha. Nakon toga se groblje počelo širiti, ali je službeno otvoreno 1838. Tu su pokopane brojne generacije Riječana, a na Kozali su pronašli svoje posljednje prebivalište i mnoge važne i slavne osobe iz riječke povijesti pa tako možete posjetiti posljednja počivališta poduzetnika Andrije Ljudevita Adamića, političara Erazma Barčića, gradonačelnika Giovannia Ciote, slikara Romola Venuccija i mnogih drugih. Na groblju možete naići i na brojne mauzoleje koje su kroz povijest, za sebe i svoje najmilije podizale bogate riječke obitelji, od kojih je najpoznatiji mauzolej obitelji Whitehead. Ironija života je htjela da Robert Whitehead umre u Engleskoj iste godine kada je mauzolej dovršen i da nikada ne bude pokopan u njemu. Raskošan mauzolej, iako prazan, smjestio se na najvišoj točci groblja od kuda nadgleda ostale. Kozala je u svojoj povijesti doživjela i preživjela mnoge države i državna ustrojstva pa su iz tog razloga unutar groblja postoji židovsko groblje, groblje talijanskih vojnika, partizansko groblje, pravoslavno polje, a sve nam to govori kako je Rijeka oduvijek bila multikulturalan grad u kojem su mnogi, nazovimo ih došljaci, proživjeli i završili svoj život.


 

Spomenička knjižnica i zbirka Brlić – Mažuranić
Ova se zbirka smjestila u Vili Ružić istoimene obitelji, na Pećinama, okružena parkom i predivnim pogledom na more. Obitelj je kroz povijest rodbinskim vezama povezana s mnogim uglednim hrvatskim i riječkim obiteljima, među kojima su i slavne obitelj Brlić i Mažuranić. Slijedom toga u ovoj se zbirci nalaze knjižnica i arhiv bana i pjesnika Ivana Mažuranića. Jedno od najvrjednijih djela iz zbirke je rukopis Gundulićeva epa Osman iz 1647. godine. Za one koji se još sjećaju školske lektire i djela Smrt Smail-age Čengića može biti interesantan podatak da se u ovoj zbirci nalazi i prsten Smail-age, srebrni prsten s likom guštera u gorskom kristalu. Zbirka se može pogledati uz prethodnu najavu i zbog svoje povijesne i književne vrijednosti  može biti zanimljiva svima. 

 

Astronomski centar Rijeka

Ako nakon napornog dana poželite mir, tišinu i uživanje u zvjezdanom nebu Astronomski centar je idealno mjesto za vas. Nalazi se na Sv. Križu u bivšoj utvrdi iz Drugog svjetskog rata, a za javnost je otvoren 2009. godine. Jedini je to Centar u Hrvatskoj koji objedinjuje zvjezdarnicu i planetarij, a njegova posebnost također leži u digitalnom planetariju s obzirom da takav ne postoji u Hrvatskoj i šire u radijusu od 500 kilometara. Nebitno da li želite poslušati neko zanimljivo predavanje o svemiru, gledati zvijezde teleskopom ili jednostavno uživati na otvorenoj terasi s pogledom na grad koji je magičan posebno u večernjim satima, Astronomski centar vam nudi sve to pa bi bilo šteta propustiti taj jedinstveni doživljaj.

Astronomski centar Rijeka