RIJEKA

24.03.2015.

Okrugli stol o nužnosti izgradnje nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo

Na okruglom stolu o nužnosti izgradnje nizinske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo u ponedjeljak u Rijeci rečeno da se vrijednost investicije za nizinsku prugu u najširoj varijanti, koja uključuje i željezničko-cestovni most na Krku i luku Omišalj, procjenjuje na 4,6 milijarda eura.

Okrugli stol

Procjenjuje se da bi ta investicija, ostvarena na komercijalnoj osnovi, osigurala dugoročnu vezu EU s najvećim tržištima na Bliskom, Srednjem i Dalekom Istoku.

Okrugli stol „Nužnost izgradnje nizinske, dvokolosječne i elektrificirane željezničke pruge Rijeka- Zagreb – Botovo kao dijela Koridora 11 Baltic – Jadran, odnosno Route C-65“ organizirali su Centar za prometno inženjerstvo Hrvatske akademije tehničkih znanosti i Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije tehničkih znanosti, a zaključci sa skupa predstavljeni su na konferenciji za novinare.

Tajnik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske Anto Iličić rekao je da se sudionici rasprave "žele pripremiti za reviziju strategije prometnog razvitka Hrvatske i reći da ona je skromna, da nije ambiciozna i da daje predviđanja za skroman rast Luci Rijeka i željeznici.“

"U tom smislu nećemo se oslanjati na one koji su politički postavljeni na svoje pozicije, oslanjat ćemo se prije svega na najbolje, u stručnom smislu", rekao je i nastavio da je "namjera okruglog stola bila afirmirati društvenu elitu, koja je potpuno marginalizirana u donošenju strategije Hrvatske, kao i nacionalnog programa izgradnje i osuvremenjivanja željezničkih pruga". Stoga će, rekao je, i na sljedeći okrugli stol pozvati akademike, znanstvenike, stručnjake i top menadžere i prepustiti im da oni kažu svoja mišljenja.

Na skupu je, među ostalim, zaključeno da Vlada mora odmah donijeti strateški plan razvoja minimalno do 2020. i dostaviti ga u Bruxelles, u kojeg mora ugraditi nove objekte i modernizaciju postojeće željezničke prometne infrastrukture. Sudionici rasprave smatraju da se u protivnom neće moći koristiti velika bespovratna sredstva iz namjenskih EU fondova.

Naglašeno je da je EU, na ministarskoj konferenciji u Szczecinu održanoj 28. lipnja 2010. proglasila Luku Rijeka i Route C-65 svojim strateškim prometnim koridorom za operativno povezivanje sa zemljama Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka, kao najvećim tržištima na svijetu.

Također, putem svojih strateških programa i projekata Europska komisija (EK) je procijenila prometnu potražnju za međunarodnim javnim prometom od 4,5 milijuna kontejnerskih jedinica na godinu do 2030. preko Luke Rijeka i Route C-65.

Zaključeno je da je za prihvaćanje procijenjene prometne potražnje utvrđena nužnost izgradnje dvokolosiječne, elektrificirane nizinske pruge Rijeka - Zagreb - mađarska granica te modernizacija postojeće željezničke pruge, budući da nizinska pruga neće biti u mogućnosti prihvatiti sveukupni novi promet.

Istaknuto je i da je radi razvoja suvremenog intermodalnog prometnog sustava na Route C-65, Europska komisija prihvatila potrebu izgradnje višenamjenskog plovnog kanala Vukovar - Šamac i modernizaciju hrvatske unutarnje plovidbe.

Sudionici skupa smatraju da je za prihvaćanje matičnih kontejnerskih brodova u transkontinentalnom javnom prometu potrebna žurna izgradnja kontejnerskog terminala na riječkoj Zagrebačkoj obali i intermodalnih čvorišta u riječkom zaleđu, a kasnije i izgradnja velikog matičnog terminala u Omišlju na otoku Krku.

U zaključcima skupa navedeno je i to da je EU za izradu projektne dokumentacije na Route C-65 te za određene investicijske zahvate osigurala bespovratna sredstva i mogućnost korištenja svojih fondova te da je EK utvrdila da su ulaganja strateškog razvojnog kapitala u objekte željezničke i lučke prometne infrastrukture ekonomski isplativa te da osobito pozitivno utječu na razvoj malog i srednjeg poduzetništva na sveukupnoj Route C-65 i osiguravaju povećanje BDP-a svih zemalja na cijelom prometnom pravcu.