Riječka luka

12.03.2019.

Rijeka obilježava 300 godina od proglašenja Slobodnom kraljevskom lukom

Autor: Smiljana Radović Lagator

Bogatim programom od 18. do 22. ožujka obilježit će se 300 godina od proglašenja Rijeke Slobodnom kraljevskom lukom, čime je započeo razvoj moderne riječke luke. Ovaj značajan trenutak riječke povijesti obilježit će se izložbama, svečanom akademijom, okruglim stolom, konferencijom, znanstvenim skupom, predavanjima te predstavom i radionicama za djecu kroz koje će se predstaviti prošlost, sadašnjost i budućnost riječke luke.

Bogatim programom od 18. do 22. ožujka obilježit će se 300 godina od proglašenja Rijeke Slobodnom kraljevskom lukom, čime je započeo razvoj moderne riječke luke. Ovaj značajan trenutak riječke povijesti obilježit će se izložbama, svečanom akademijom, okruglim stolom, konferencijom, znanstvenim skupom, predavanjima te predstavom i radionicama za djecu kroz koje će se predstaviti prošlost, sadašnjost i budućnost riječke luke.

Odlukom cara Karla VI. Rijeka je 1719. godine proglašena Slobodnom kraljevskom lukom. To je za Rijeku, tadašnje malo lučko središte, značilo jačanje gospodarskog i prometnog utjecaja te je imalo za posljedicu stvaranje nove moderne luke u 19. stoljeću i utemeljenje značajnih brodara duge plovidbe.

Predstavljajući program, u čijoj provedbi sudjeluje niz institucija, udruga i medija, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je obilježavanje 300 obljetnice proglašenja Rijeke slobodnom lukom izvrsna prilika da se više kaže o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti riječke luke.

„Kao što je prije tristo godina ovaj dokument bio poticaj za razvoj riječke luke, tako vjerujem, unatoč poteškoćama s kojima se susrećemo, činjenica da je EU prepoznala riječku luku kao jednu od luka smještenih na ishodištima dva od devet najvažnijih europskih prometnih koridora važan element za daljnji razvoj luke,“ kazao je gradonačelnik Obersnel.

Isto kao što je i prije tri desetljeća razvoj riječke luke ovisio o izgradnji infrastrukture na obali te prometnoj povezanosti sa zaleđem prvom izgradnjom Karolinske ceste, a krajem 19. stoljeća i željezničke pruge, tako i danas budućnost riječke luke zavisi o ulaganju u lučku te prometnu infrastrukturu.

„Kotač povijesti se vrti i opet imamo tu povijesnu priliku da zaista postanemo poznata, prepoznata, cijenjena luka unutar europskih i svjetskih koridora. Nikad se nije više gradilo, nikad nije bilo više optimizma na prometnom pravcu, a to ponekad bolje prepoznaju svijet i Europa nego mi sami. Složio bih se sa riječkim gradonačelnikom – pred riječkom lukom je svijetla budućnost i građani će to vrlo brzo vidjeti“, kazao je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

Za tri godine potpuno novi izgled riječke luke

Tako bi do 31. svibnja trebala završiti 200 milijuna eura vrijedan Rijeka Gateway projekt, budući da bi do tog datuma trebala biti gotova izgradnja Zagreb Deep See kontejnerskog terminala do faze roh-baua, a početkom rujna se očekuje i potpisivanje ugovora s budućim koncesionarom terminala, koji će ga potom urediti prema svojim potrebama. Nova ravničarska pruga, istaknuo je Vukorepa, gradi se od Zagreba do mađarske granice, dok je dionica od Zagreba do Rijeke u projektiranju, a za koju godinu potpunom obnovom stara će pruga postati konkurentna.

Bogatim programom od 18. do 22. ožujka obilježit će se 300 godina od proglašenja Rijeke Slobodnom kraljevskom lukom, čime je započeo razvoj moderne riječke luke. Ovaj značajan trenutak riječke povijesti obilježit će se izložbama, svečanom akademijom, okruglim stolom, konferencijom, znanstvenim skupom, predavanjima te predstavom i radionicama za djecu kroz koje će se predstaviti prošlost, sadašnjost i budućnost riječke luke.„U sljedeće tri godine riječke luka dobit će potpuno novu dimenziju i izgled, a u nju će se uložiti, pored ovih 200 milijuna eura, novih 200 milijuna eura, koji će biti realizirani u naredne tri godine iz CEF programa. Interes za Zagreb Deep See kontejnerski terminal je jako dobar, tako da možemo zamisliti luku kako će izgledati za tri godine – imat ćete ulaz u grad i riječku luku sa zapada cestom D403 na jedan moderan kontejnerski terminal, a s istoka cestom D404“, kazao je Vukorepa.

Više o budućnosti riječkog prometno pravca bit će riječi na svečanoj akademiji u organizaciji Grada Rijeke i Lučke uprave Rijeka, kojoj bi trebao prisustvovati i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Davor Butković, kao i na okrugom stolu u organizaciji Novog lista posvećenom potencijalima riječke luke.

Znanstveni skup, okrugli stol, predavanja i izložbe

Prošlosti će pak biti okrenuti znanstveni skup, okrugli stol, tri predavanja te tri izložbe.

Kako je istaknula dekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci Ines Srdoč-Konestra, akademska zajednica, odnosno predstavnici Filozofskog i Pravnog fakulteta, Državni arhiv u Rijeci te Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci će kroz okrugli stol „Istraživački potencijal arhivskoga gradiva o Rijeci 18. stoljeća“ potaknuti sustavno istraživanje povijesti Rijeke utemeljeno na arhivskoj građi. „Želja nam da je radove dogodine, u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, koja se odvija pod krilaticom 'Luka različitosti“, prezentirati kao neku vrstu zbornika koja bi doprinijela cjelini EPK s jednim povijesnim aspektom“, kazala je Srdoč-Konestra.

Uz okrugli stol, a u organizaciji Državnog arhiva u Rijeci postavit će se izložba „Arhivski portret grada Rijeke 1719. godine“ na kojoj će Riječani imati jedinstvenu priliku vidjeti jedini poznati primjerak dokumenta kojim je Rijeka proglašena Slobodnom kraljevskom lukom, koji se čuva u Zemaljskog arhiva Štajerske u Grazu. Kako je kazao ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković, pored tog privilegija, javnosti će biti podastrijeti i najvažniji dokumenti tog razdoblja, a građanima će zasigurno najzanimljiviji biti zemljovidi i crteži Rijeke, koje javnost rijetko ili čak nikada nije imala priliku vidjeti.

Izložbu pod nazivom „Od malog porta do prekooceanske luke“ priprema Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja s eksponatima iz fundusa muzeja. Ravnateljica Nikolina Radić Štivić istaknula je kako će na izložbi kustosa Nikše Mendesa javnost priliku po prvi put vidjeti nedavno restauriran plan riječke luke sa sidrištima iz 1843. godine, kao i plan iz 1842. godine koji predstavlja jedan od najstarijih nacrta koji se nalazi u muzejskoj zbirci.

Na postamentima na Korzu će u organizaciji Muzeja grada Rijeke biti postavljena izložba „Riječka luka – pregled povijesnog razvoja povodom 300. obljetnice slobodne luke Rijeka“. Kustosica Rafaela Ban prikazat će poveznice grada sa svojom lukom kroz čak dvije tisuće godina riječke povijesti.

Prof.dr.sc. Željko Bartulović Bartulović s Pravnog fakulteta u Rijeci održat će predavanje „Državni i pravni aspekti akta o proglašenju Rijeke slobodnom lukom“, dok će u organizaciji Muzeja grada Rijeke Nenad Labus održati predavanje „Počeci Slobodne luke Rijeka u 1719. godini“.

„Labus će upozoriti Riječane na tragove koji podsjećaju na taj veliki događaj od prije tristo godina koje možemo vidjeti na riječkim ulicama, a vrlo često prolazimo pored njih a da ih nismo svjesni. Primjerice, jedan od njih je lik cara Karla VI. koji se nalazi na ulazu u Stari grad, na Gradskom tornju, a drugi je piramida, obelisk koji se nalazi na sušačkoj strani grada, a podsjeća nas na trenutak proglašenja riječke luke slobodnom lukom i na početak funkcioniranja Karolinske ceste, a koja je ustvari prva poveznica riječke luke s njegovim zaleđem,“ kazao je Velid Đekić, u ime Muzej grada Rijeke.

Udruga Slobodna država Rijeka i Muzej grada Rijeke organizatori su znanstvenog skupa „300 godina proglašenja Rijeke slobodnom lukom“, koji će kroz niz zanimljivih predavanja sudionike voditi kroz povijest izgradnje riječke luke.

Obilježavanje 300 godina od proglašenja Rijeke Slobodnom kraljevskom lukom uključuje i dvije besplatne radionice za djecu u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja te predstavu „I zvijezde štucaju“ autorice Laure Marchig. Radi se o višejezičnoj predstavi za djecu o gradu koji je uvijek prihvaćao razlike nastaloj u suradnji sa Zajednicom Srba Rijeka, Osnovnom Školom „San Nicolò“, Talijanskom Zajednicom Rijeka, te uz potporu Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke Gradskog kazališta lutaka Rijeka.

Cjelokupni program dostupan je OVDJE.

Tagovi: