Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

06.02.2019.

U petak otvorenje izložbi o parkovima i perivojima oko pulske Arene i Guvernerove palače

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u petak, 8. veljače, u 18 sati, otvaraju se dvije izložbe o parkovima koji okružuju pulsku Arenu i perivoju ispred Guvernerove palače.

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u petak, 8. veljače, u 18 sati, otvaraju se dvije izložbe o parkovima koji okružuju pulsku Arenu i perivoju ispred Guvernerove palače.

"Arena i okolni parkovi - nekad i danas", gostujuća izložba Arheološkog muzeja Istre, daje pregled parkova i javnih zelenih površina koje se nalaze neposredno uz pulski amfiteatar, najznačajniju rimsku građevinu na tlu Hrvatske. Redoslijedom njihova nastajanja, obrađeni su parkovi Karolina, Valerija, Serpentina, park ispod Arene te zelena površina na raskrižju Amfiteatarske i Istarske ulice. Kako bi se predstavili parkovi danas, stare razglednice, viđene očima pulske umjetnice Monike Petrović, ''pretočene'' su tehnikom akvarela u suvremena umjetnička djela. Osim slikama, umjetnica se predstavlja keramičkim predmetima s motivima listova biljaka zastupljenih u parkovima. Uz Moniku Petrović, suautorica izložbe je Katarina Zenzerović.

Gostujućoj izložbi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci pridružit će se izložbom o perivoju Guvernerove palače, autorice Tamare Mataije. Predstavit će se muzejski materijal vezan uz izgradnju perivoja (nacrti), a razglednicama i fotografijama pratit će se njegove promjene kroz riječku povijest.

Kompleks Guvernerove palače projektiran je kao jedinstvena cjelina u dominantno renesansnom stilu, čiji je Alajos Hauszmann bio veliki poznavatelj. Perivoj je kao i palača imao burnu prošlost. Od njegove iz gradnje do kraja Drugoga svjetskog rata perivoj je bio privatan i koristitili su ga stanari palače: mađarski guverneri te njihove obitelji i gosti, D´Annunzio i ostali kratkotrajni stanari do aneksije Rijeke 1924., zatim talijanski prefekti budući da je palača bila sjedište talijanske Kvarnerske provincije. Perivoj je obnovljen 1939. godine, a nakon kapitulacije Italije 1943. u palači je smještena njemačka vojska te nakratko i narodnooslobodilačka vojska 1945.

U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u petak, 8. veljače, u 18 sati, otvaraju se dvije izložbe o parkovima koji okružuju pulsku Arenu i perivoju ispred Guvernerove palače.

Nakon Drugog svjetskog rata postupno se u zgradu počinju useljavati kulturne organizacije te ona ubrzo postaje Centralni dom kulture, a njezin se perivoj otvara javnosti. Ukidanjem Doma kulture 1954. zgradom i perivojem upravlja Muzej, a zelene površine uređuje riječka tvrtka Parkovi i nasadi. U zimskom vrtu nakon Drugoga svjetskog rata djeluju ugostiteljski sadržaji, koji se šire i na perivoj, a u perivoju se također postavljaju i muzejski eksponati poput sidra, torpednih cijevi, kamenih spomenika itd.

„Međutim, neriješeni vlasnički odnosi nakon promjene vlasničkog sustava koji je donijela samostalnost Republike Hrvatske dovele su do zatvaranja ugostiteljskog objekta i dugotrajnog razdoblja nekorištenja koje je rezultiralo zapuštanjem i devastacijom tog dijela građevine kao i samog perivoja. Srećom, u posljednjih desetak godina Muzej je stjecanjem vlasništva nad cijelim kompleksom učinio znatne napore da se stanje promijeni. Veći dio dokumentacije spreman je za realizaciju, dok je dio u završnoj fazi“, navodi se u najavi Muzeja.

Izložbe će se moći razgledati do 24. ožujka 2019.