Galerija Juraj Klović

15.03.2019.

Skupna izložba novih članova riječkog HDLU-a 19. ožujka u Kloviću

Toni Belobrajdić, Višnja Laginja, Dora Filipović, Ela Štefanac, Alen Šimoković, Vinko Kalčić i Darija Stipanović novi su članovi riječke podružnice Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a njihova skupna izložba otvara se u utorak, 19. ožujka, u 19 sati u Galeriji Juraj Klović.

U izložbenom prostoru Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka, u Galeriji Juraj Klović u subotu, 16. veljače, održalo se otvorenje samostalne izložbe

Sedmero novih članova za 2019. godinu odabrao je stručni žiri u sastavu Daina Glavočić, Ljiljana Barković, Dražen Filipović – Pegla, Borislav Božić i Sabrina Žigo. Primitkom u strukovno udruženje ujedno je potvrđeno stvaralačko trajanje i prisustvo na hrvatskoj, dijelom i inozemnoj likovnoj sceni Tonija Belobrajdića, Višnje Laginje, Dore Filipović, Ele Štefanac, Alena Šimokovića, Vinka Kalčića i Darije Stipanić.

Kako navodi Sabrina Žigo u najavi izložbe, akrile, akvarele i ulja na platnu Tonija Belobrajdića odlikuje arhitekturna tektonika, na tragu postimpresionističkog pred kubističkog fasetiranja i konstruktivizma.

Fantazmagorične figuralne kompozicije Višnje Laginje odaju autoričin višegodišnji rad s baštinom (restauratorstvo), podsjećajući na klasične studije prostora i volumena, punine i praznine, organskog materijala i oblikovane forme. U njima humanističkim senzibilitetom progovara o općeljudskim i ženskim pitanjima transponiranim u sadašnjost.  

Darija Stipanić pojmovni par organsko-geometrijsko prenosi u apstraktne, ali očigledno antropomorfne, zoomorfne i fitomorfne oblike napetog plašta.

Na apstraktnijoj razini koncept punog i praznog razvija i Dora Filipović čije se fragilne mrežaste forme u linearno-prostornom diskursu kreću od objekta, svjetlosne i ambijentalne instalacije do odraza i izmicanja samog formata.

U najraznovrsnijim se medijima i tehnikama okušala Ela Štefanac preuzevši, primjerice, konvenciju foto-albuma i pretočivši ga oblikovno i sadržajno u dnevnik.

Vizualno je svestran i Alen Šimoković, kroz teme egzodusa i metamorfoze istodobno zaokupljen vječnim i svakodnevnim. Posežući u ikoniku hrvatske i zapadne kulture i umjetnosti interpretira, među ostalim, predestinirano podaništvo Hrvata spram drugih nacija – povijesnih protagonista.

I Vinko Kalčić sublimirao je svoje medijsko obrazovanje u ikoničkom znaku – Eiffelovom tornju kojemu odabranom perspektivom i kadrom pridaje namjeravana simbolička značenja. Manipulirajući mogućnostima digitalne fotografije, njenoj izrazito tehničkoj vizualnosti pridaje likovne kvalitete.