MMSU Rijeka

09.01.2020.

Kožarićev "Stog stijena" za simbolički početak žetve u godini EPK

Na Trgu 128. brigade Hrvatske vojske postavljena je privremena skulptura „Stog sijena“ Ivana Kožarića, jednog od najpoznatijih hrvatskih kipara, koja će do početka veljače simbolički označavati početak žetve kulturnih događanja u godini Europske prijestolnice kulture.

Na Trgu 128. brigade Hrvatske vojske postavljena je privremena skulptura „Stog sijena“ Ivana Kožarića, jednog od najpoznatijih hrvatskih kipara, koja će do početka veljače simbolički označavati početak žetve kulturnih događanja u godini Europske prijestolnice kulture. Postavljanje skulpture organizirao je Muzej moderne i suvremene umjetnosti uz potporu obitelji Kožarić i podršku Komunalnog društva Čistoća, kao dio programa Europske prijestolnice kulture, programskog pravca Doba moći. / Foto: MMSU Rijeka
Foto: MMSU Rijeka, press

Postavljanje skulpture organizirao je Muzej moderne i suvremene umjetnosti uz potporu obitelji Kožarić i podršku Komunalnog društva Čistoća, kao dio programa Europske prijestolnice kulture, programskog pravca Doba moći.

Rad je predstavljen kao prvi u nizu umjetničkih intervencija u javnom prostoru u sklopu projekta Izvrnuti džep, unutar kojeg umjetnici i kustosi preobražavaju i personaliziraju urbane lokalitete, integrirajući umjetnost u rutinu svakodnevice, s naglaskom na pitanjima gostoprimstva i tolerancije.

Izmješteno iz svoga prirodnog okoliša, i vremena u kojem se inače skuplja, sijeno zbijeno oko središnjeg štapa pojavljuje se kao začuđujući totem javnog prostora, kao nagovještaj ruralnog uz glavni simbol urbanosti – riječko Korzo.

Rijeka prva ugostila "Stog sijena"

Ipak, Rijeka nije prvi grad koji je ugostio Kožarićev „Stog sijena“. „Ova je skulptura prvi put postavljena u Dubrovniku 1996. godine ispred Kneževog dvora, zatim ponovno u istom gradu 2001., te 2005. godine u umjetničkom paviljonu u Zagrebu i budući da je riječ o neobičnom materijalu postavljenom u urbane prostore, svaki je puta izazvala reakcije građana“, objasnila je pranećakinja akademika Kožarića, Barbara Kožarić Pajić. Budući da je akademik Kožarić u poodmakloj životnoj dobi (99 godina), nije mogao nazočiti postavljanju riječke skulpture, ali prema riječima Barbare Kožarić Pajić zadovoljan je što je ona postavljena u Rijeci.

Sijeno, materijal koji se već godina koristi za prezimljavanje, ali i preživljavanje, izmješteno iz svog prirodnog okruženja u urbano u koje uvjetno rečeno ne pripada, zasigurno će izazvati zanimanje građana, međutim što se značenja tiče, skulptura je podložna interpretaciji svakog promatrača ponaosob.

„Ako govorimo o nekom značenju u njegovom najširem smislu, valja uzeti u obzir kako su Kožariću u njegovim radovima uvijek bili važni koncepti mjesta i vremena, a trenutak u kojem se on postavlja u Rijeci, neposredno prije samog otvorenja Europske prijestolnice kulture simbolički predstavlja početak žetve bogatih kulturnih događanja koje nas očekuju tijekom ove 2020. godine“, ističe kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Kora Girin.

Uloga ove skulpture je da zaintrigira. Iako nije kontroverzna i nema nikakvu političku konotaciju, izaziva interes i reakcije građana kojima je prepušteno na volje da sami protumače njezino značenje.

U karnevalskom periodu, neposredno nakon adventa, usred zime, Kožarić u javni prostor uvodi teksturu stoga te miris sijena, njegovu propadljivost i prolaznost, potvrđujući svoj nepogrešivi osjećaj za prostor i razigravanje gradskih točaka i simbola.

Minimalizam, sažetost i konciznost izraza koji su upareni sa skromnim materijalom i jednostavnom formom i inače su Kožarićev recept za prijenos maksimalne vizualne i višeslojne umjetničke poruke, a budući da reakcije prolaznika čine integralni dio Kožarićevih radova, ostaje vidjeti kako će Riječani prihvatiti neobičnoga gosta koji u gradu ostaje do 3. veljače ove godine.

Akademik Ivan Kožarić

Ivan Kožarić (Petrinja, 10. VI. 1921.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1949. gdje djeluje kao slobodni umjetnik. Godine 1959. i 1960. nekoliko je mjeseci boravio u Parizu a nakon povratka u Hrvatsku njegov ga stalni otklon od tradicijskih tokova i težnja razvijanju novoga umjetničkog senzibiliteta približuju umjetničkoj grupi Gorgona.

Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su Biennale u Veneciji i Biennale u Sao Paolu. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama i u muzejima u zemlji i svijetu a više je njegovih skulptura trajno postavljeno u vanjskim prostorima, među kojima su i „Hodač“ na riječkom Korzu, spomenik A.G. Matošu na Strossmayerovom šetalištu u Zagrebu ili „Prizemljeno sunce“ u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici.

Iako je Kožarić u osnovi kipar, njegova praksa uključuje javne spomenike, ready-madeove, elemente performansa, instalacije, konceptualne proklamacije, tekstualne radove, crteže i slike. Sve ih povezuje smisao za humor koji se kreće od suptilne ironije i apsurda do ismijavanja i karnevalizma.