Makedonski književnik gostovao na Vrisku

15.05.2019.

Aleksandar Prokopiev predstavio svoju zbirku pripovijedaka "Čovječuljak"

Autor: HINA .hr

Makedonski književnik Aleksandar Prokopiev gostovao je na 12. riječkom sajmu knjiga i festivalu autora Vrisak gdje je u utorak u Mramornoj dvoranu Guvernerove palače predstavio zbirku pripovjedaka "Čovječuljak", prevedenu na hrvatski jezik i izdane u VBZ- ovom serijalu "Europom kroz knjige: Na margini, glasovi drugih".

Aleksandar Prokopiev / Foto: Tanje Kanazir
Aleksandar Prokopiev / Foto: Tanja Kanazir

Govoreći o knjizi "Čovječuljak", Prokopiev je rekao da su to suvremene priče,  pisane u obrascu bajki. Želio sam propitati što se događa s marginalnim likovima u bajkama, tko su oni u suštini i koje su njihove motivacije, poput lovca u "Snjeguljici i sedam patuljaka", ili izgubljeni dječaci u "Petru Panu". Istaknuo je da različita izdanja u pojedinim zemljama imaju različit broj okupljenih priča-bajki, tako da u engleskom prijevodu ima 18 priča, u Francuskom 23, a u talijanskom samo 12, dok je u hrvatskom njih 16. U nekim dodajem nove priče ili brišem postojeće, rekao je.

Kako je Prokopiev, osim po književnom stvaralaštvu, poznat i kao član rane postave VIS Idola te autor tekstova njihovih pjesama, poput kultne novovalne "Retko te viđam sa devojkama", Vojo Šiljak, koji je razgovarao s njim, upitao je Prokopieva o tom razdoblju.

Makedonski pisac je rekao da je on napustio grupu prije no što je postala iznimno popularna, te naglasio da je za njega značajnije prijateljstvo s Vladom Divljanom od tada pa sve do Divljanove smrti.

"Nije me za njega vezivala samo glazba, nego i to što je Vlada bio izniman čovjek, koji je rastao u svim ljudskim karakteristikama do kraja, a nije se želio koristiti svojom popularnošću", rekao je.

Za kraj predstavljanja u Rijeci prikazao je animirani film posvećen pionirima filma na Balkanu, braći Manaki, Janakiju (1878.-1954.) i Miltonu (1882-1964) za koji je napisao scenarij.

Aleksandar Prokopiev rođen je 1953. u Skopju. Studirao je u Beogradu na Filološkom fakultetu na Odsjeku književnosti i komparativne književnosti, a u Beogradu i na Sorbonni doktorirao je radom iz područja komparativne književnosti i teorije književnosti. Predaje na Institutu za makedonsku književnost na Skopskom sveučilištu.

Objavio je kratke proze "Mladi majstor igre" (1983.), "...ili..." (1986.) i "Plovidba prema jugu" (1987.), knjige priča "Slovo o zmiji" (1992.), "Ars amatoria" (1998.) i "Čovječuljak" (2013.), knjige eseja "Je li Kalimah bio postmodernist" (1994.), "Antiuputstva za osobnu upotrebu" (1996., 2000.), "Putovanja bajke" (1997.) i "Postmoderni Babilon" (2000.), priče za djecu "Hajde da napravimo film, zajedno" (1997.) te roman "Promatrač" (2008.) a bavi se i prevođenjem na makedonski jezik. Djela su mu prevedena na 12 jezika.