HŽ infrastruktura

30.11.2017.

Predstavljeni planovi za izgradnju drugog željezničkog kolosijeka kroz Rijeku

Autor: Smiljana Radović Lagator

U Gradskoj vijećnici predstavljen je tijek izrade projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani duge 27,5 kilometara. Rok za izradu dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole za projekt koji će omogućiti uključivanje željeznice u javni gradski prijevoz je kraj 2019. godine.

U Gradskoj vijećnici predstavljen je tijek izrade projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani duge 27,5 kilometara. Rok za izradu dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole za projekt koji će omogućiti uključivanje željeznice u javni gradski prijevoz je kraj 2019. godine.

HŽ Infrastruktura je izradu projekt izrade dokumentacije povjerila Institutu IGH, u čije ime je prezentaciju za građane održao Stjepan Kralj. Nakon provedene analize, najisplativijim i s ekološke strane najprihvatljivijim rješenjem pokazala se rekonstrukcija postojeće pruge i dogradnja drugog kolosijeka od kolodvora Škrljevo do kolodvora Matulji. Projekt uključuje rekonstrukciju 6 kolodvora (Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane), rekonstrukciju 4 postojeća (Krnjevo, Rukavac, Jušići i Permani) i izgradnju 12 novih stajališta (Sveti Kuzam, Draga, Vežica, Sušak, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida, Zamet, Marčeljeva Draga, Martinkovac i Pavlovac), ugradnju novog prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podustava od kolodvora Škrljevo do kolodvora Šapjane te izgradnju središnjeg centra za upravljanje prometom.

U Gradskoj vijećnici predstavljen je tijek izrade projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani duge 27,5 kilometara. Rok za izradu dokumentacije i ishođenje građevinske dozvole za projekt koji će omogućiti uključivanje željeznice u javni gradski prijevoz je kraj 2019. godine.Radi se o vrlo složenoj trasi s velikim prostornim i tehničkim ograničenjima, a projekt obuhvaća izgradnju čak 13 nadvožnjaka, 18 podvožnjaka, 6 pothodnika, 8 nathodnika, 27 propusta, 5 željezničko-cestovnih prijelaza te 15 pješačkih prijelaza. Najtežim dionicama ocijenjeni su proširivanje tunela Kalvarija, dogradnja drugog kolosijeka kroz Dragu te željezničkog mosta Rječina-Školjić. Organizacija radova bit će vrlo složena, zbog složene geotehničke problematike, prolaska kroz središte grada, značajnog broja vijadukata i mostova te zbog činjenice da se pruga neće smjeti zatvarati zbog teretnog prometa. Zbog dogradnje drugog kolosijeka i denivelacija očekuje se uklanjanje određenog broja postojećih stambenih objekata u užemu području pruge.

Upravo je dogradnja pruge te najava uklanjanja stambenih objekata u Gradsku vijećnicu privukla velik broj građana Sušaka, koje je zanimalo kada će biti poznato koji su objekti predviđeni za rušenje te na koji će se način od buke i vibracija sačuvati stanari objekata koji se nalaze uz postojeću, a u budućnosti dvokolosječnu prugu. Također, građane je zanimalo koliko će im izvođenje radova utjecati na kvalitetu života, kolika će biti udaljenost između stanica, koliko često bi trebali voziti vlakovi te hoće li česti prolasci vlakova utjecati na sigurnost pješaka.

Stanice svakih 500-700 metara

Na prezentaciji je istaknuto kako će se vrlo brzo, već kroz nekoliko mjeseci točno znati lokacije na koji su objekti predviđeni za uklanjanje, budući da je to uvjet za izdavanje lokacijske dozvole. Izrađivači dokumentacije istaknuli su kako su predvidjeli bukobrane i zaštitu od vibracija kod prolaska vlakova, čije bi stanice bile svakih 500 do 700 metara, a prometovali bi svakih 15 do 20 minuta. Kod izvođenja radova koristit će se tzv. mikro-miniranje, a brza gradska željeznica ne bi trebala utjecati na sigurnost pješaka, budući da će se pješački promet odvijati pothodnicima ili nathodnicima.

Sljedeće godine bit će izrađena i studija utjecaja na okoliš, u čiju izradu su uključeni i konzervatori, a nakon što bude izrađena, prezentirat će se javnosti na raspravi sličnoj današnjoj.

Građani sva pitanja mogu svoja pitanja uputiti HŽ Infrastrukturi putem e-maila infrastruktura.upitizinfra.hr ili poštom na HŽ Infrastruktura d.o.o., Mihanovićeva 12, Zagreb.

Europska sredstva

Projekt izrade projektne dokumentacije, koji Institut IGH radi u partnerstvu s tvrtkom Granova, vrijedan je 33,7 milijuna kuna, od čega 85% troškova osigurava Europska unija iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF), a ostatak Republika Hrvatska, odnosno HŽ Infrastruktura 10%, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka po 1,75%, a Grad Bakar i Općina Matulji po 0,75% ugovorene vrijednosti. Projektna dokumentacija bit će podloga da se i dio potrebnih sredstava za modernizaciju željeznice osigura iz europskih fondova, budući da je usklađen s europskim i hrvatskim strategijama te planskom dokumentacijom. Naime, modernizacija dionice željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani dio je projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, koji preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte povezuje Pirinejski poluotok s mađarsko-ukrajinskom granicom, a time i s jedinstvenom transeuropskom prometnom mrežom (Trans-European Transport Network – TEN-T).

Osim što će omogućiti uključivanje željeznice u javni gradski prijevoz, planirani zahvat na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani zadovoljava potrebe razvoja Luke Rijeka i tijeka teretnog prijevoza na Mediteranskome koridoru. Nadalje, projekt osigurava veću dostupnost, sigurnost, zaštitu okoliša, smanjenje onečišćenja u gradu i veću protočnost cestovnog prometa u gradu. Ekonomska analiza dokazala je znatnu ekonomsku korist za društvo, a analiza rizika dokazala je da ekonomsku isplativost projekta ne treba dovoditi u pitanje.

Poslovi na izgradnji i modernizaciji planiraju se započeti nakon 2021. godine, a trajali bi oko 3,5 godine. Kompletan objekt mogao bi biti stavljen u operativnu funkciju oko 2025. godine.