u kastvu pronađeni glagoljski fragmenti

11.06.2014.

Predstavljeni novopronađeni glagoljski kastavski fragmenati

Autor: Majda Bembić

Povodom pronalaska dvaju novih glagoljskih fragmenata nedavno pronađenih na području kastavskih zidina, danas je u Zavodu za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Rijeci s područnom jedinicom u Puli održano predstavljanje tih fragmenata uz još dva postojeća koja je pronašao Branko Fučić i koja su ponovo pronađena nakon što su se desetak godina smatrala nestalima.

HAZU

Ova dva najnovija fragmenta pronađena su u istočnom dijelu gradskih zidina, a prema natpisu na njima utvrđeno je da se radi o fragmentima koji datiraju iz 16. stoljeća, za jedan je točno utvrđeno da se radi o 1608. godini, dok se za drugi pretpostavlja da datira iz druge polovice 16. stoljeća. Fragmenti su trenutno pohranjeni u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja.

O ovom važnom i vrijednom otkriću govorili su akademik Petar Strčić, voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci; mr. sc. Branko Kukurin, iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci; Ranko Starac, arheolog i kustos iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja; konzervator Željko Bistrović iz Konzervatorskog odjela u Rijeci Ministarstva kulture i izv. prof. dr. sc. Sanja Zubčić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Na samom početku predstavljanja okupljenima se obratio akademik Strčić koji je čestitao svima koji su sudjelovali u procesu pronalaska i istraživanja spomenutih fragmenata naglasivši kako je glagoljaška baština jedna od najtrajnijih znanstvenih i umjetničkih vrijednosti.

Gotovo svi govornici današnjeg predstavljanja spomenuli su Branka Fučića, vodećeg stručnjaka i promicatelja glagoljaške baštine koji je u svom djelu „Glagoljski natpisi“ iz 1982. godine obradio oko 1200 glagoljskih natpisa, među kojima su i dva kamena s glagoljskim natpisima za koja se smatralo da su izgubljena, međutim prije nekoliko godina su pronađena.

Kako je naglasio Bistrović, u Hrvatskoj nažalost ne postoji sustavna evidencija glagoljaških spomenika, na čijoj bi realizaciji u budućnosti svakako trebalo raditi. „Budući da je od 1982. godine odnosno objave Fučićevih „Glagoljskih natpisa“ pronađeno oko 300 novih glagoljskih natpisa, a neki od postojećih evidentiranih u knjizi su nestali, a neki su uništeni, trebalo bi napraviti reviziju svih  glagoljskih natpisa“, naglasio je Bistrović.

Svi okupljeni su se složili kako je potrebno raditi na očuvanju glagoljaške baštine te kako je za to potrebna suradnja povjesničara, konzervatora, arheologa i filologa baš kao što je bio slučaj i na ovim otkriću fragmenata za koje je planirano da ih se vrati i izloži u Kastvu.